Arheološka istraživanja nalazišta Ferenčica, 2015. godine

Tijekom rujna 2015. godine provedena su arheološka iskopavanja nalazišta Ferenčica smještenog neposredno uz državnu cestu D20, te oko 2,75 km zapadno od centra grada Preloga. Program je provodio Muzej Međimurja Čakovec, a stručni je voditelj iskopavanja bila Branka Marciuš, kustos arheoloških zbirki Muzeja. Radovi su u cijelosti financirani sredstvima Ministarstva kulture RH. Nalazište je u nekoliko prethodnih navrata bilo predmetom arheoloških iskopavanja prilikom kojih su otkriveni ostaci arhitekture iz rimskog razdoblja. Smješteno na relativno ravnom terenu, sa prosječnom nadmorskom visinom od oko 149,90 m. n. v., nalazište prekrivaju oranice, šume i livade.

Iskop je vršen u sondi oblika presjeka, na središnjem dijelu gdje je prethodne godine geofizičkim istraživanjima otkriven tlocrt većeg objekta. Humusni je sloj skinut ručno, a njegova prosječna relativna dubina iznosila je 25 cm. Kao posljedica poljoprivredne obrade zemljišta sadržavao je pojedinačne dislocirane ulomke građevnog materijala. Ispod humusnog sloja do prosječne relativne dubine od 50 cm zabilježen je još jedan sloj izmješanih dislociranih ulomaka građevnog materijala, koji je interpretiran kao urušeni sloj arhitekture. Pri dnu spomenutog sloja utvrđeno je postojanje hodne površine od nabijene pjeskovite ilovače sa brojnim ulomcima uglavnom rimskih krovnih opeka.

Na sjevernom dijelu sonde otkriveni su na prosječnoj relativnoj dubini od 50 cm ukopani u geološki sloj sivkaste pjeskovite ilovače ostaci dvaju temeljnih zidova od oblutaka vezanih vapnenom žbukom. Bili su spojeni pod pravim kutom i pravilno orijentirani u smjeru S-J i I-Z. Širina je zidova iznosila 50 cm, a očuvani su u visini od svega 20 cm. Spomenuti otkriveni nepokretni nalazi interpretirani su kao ostaci rimske građevine zasad nepoznate namjene.

Oko 4 metra južno od temelja zidova na prosječnoj relativnoj dubini od 60 cm utvrđeno je postojanje izduženog ukopa oblika presjeka širine 1 m, paralelno orijentiranog prema temeljnom zidu smjera I-Z. Njegovu je zapunu činila sivkasta pjeskovita ilovača sa oblucima i ulomcima građevnog materijala, ispod koje je otkriven ukop stupa u geološki sloj pijeska na prosječnoj relativnoj dubini od 1, 5 m. Stup je bio četvrtastog presjeka i širine 30 cm, a analizom njegovog oblika i položaja pretpostavljeno je da se radi o nosaču trijema građevine.

Zanimljiva stratigrafska struktura otkrivena je na krajnjem južnom dijelu sonde, na prosječnoj relativnoj dubini od 50 cm. Radi se o popločenju izvedenom od plošno postavljenih rimskih opeka (dimenzija 45 × 30), orjentiranom u smjeru sjever-jug s manjim otklonom. Popločenje  je otkriveno u dužini od 3,3 m. Kako se ispod spomenute strukture nalazio sloj izmješanih dislociranih ulomaka građevnog materijala interpretiran kao urušeni sloj arhitekture, pretpostavljamo da popločenje predstavlja kasniji zahvat, te da je pripadalo mlađoj fazi građevine.

Od pokretnih nalaza pronađeni su uglavnom mnogobrojni ulomci građevnog materijala točnije rimskih krovnih opeka, a ostale nalaze čine rijetki ulomci keramičkog posuđa, koje je zastupljeno uglavnom primjercima uporabne keramike lokalne proizvodnje (lonci, poklopci, zdjele). Kao poseban nalaz izdvojen je ulomak rimskog ključa.

Arheološka iskopavanja potvrdila su rezultate geofizičkih istraživanja i rezultirala pronalaskom ostataka rimske građevine, pretpostavljamo rustične vile. Iako slabije očuvano, nalazište Ferenčica jedan je od rijetkih primjera arheološke kulturne baštine Međimurja sa potencijalom prezentacije. Stoga se nadamo daljnjim sustavnim arheološkim radovima i što skoroj realizaciji arheološkog parka.

Please like & share:

Article written by admin