Kustosica MMČ-a Branka Marciuš održala predavanje na međunarodnom znanstvenom skupu Zrinski od Bribirskih Šubića do Čakovečkih Zrinskih (1102. – 1347. – 1546. – 1671. – 1703.)

Međunarodni znanstveni skup Zrinski od Bribirskih Šubića do Čakovečkih Zrinskih (1102. – 1347. – 1546. – 1671. – 1703.) održao se 26. listopada 2018. u Čakovcu te 27. listopada 2018. u Sisku. Na skupu je sudjelovalo 12 predavača iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Austrije i Crne Gore. Branka Marciuš, viša kustosica Muzeja Međimurja Čakovec, održala je predavanje pod naslovom “Rezultati arheoloških istraživanja nalazišta Stari grad Čakovec u razdoblju od 2013. do 2018. godine”.

Naime, MMČ je od 2013. godine organizator sustavnih arheoloških istraživanja nalazišta Stari grad Čakovec. Cilj je radova utvrditi stratigrafiju pojedinih dijelova kompleksa, koja je temelj za interpretiranje, dataciju i vrednovanje. Krajnji pak je cilj radova, obnova i prezentacija nepokretnih nalaza.

Sustavna arheološka iskopavanja provedena su na tri lokacije: položaju zapadnih i jugozapadnih bedema te sjevernoga opkopa. U suradnji s tvrtkom Gearh iz Maribora u dva su navrata provedena i nedestruktivna geofizička istraživanja. Navedeni arheološki radovi rezultirali su pronalaskom stratigrafije te pokretnih i nepokretnih nalaza iz razdoblja kasnoga srednjeg i novoga vijeka.

Tako su sustavnim arheološkim radovima na lokaciji zapadnoga bastiona otkriveni odvodni cigleni lučno svođeni kanali, bunar i popločenje od oblutaka interpretirani kao ostatci tvornice šećera iz razdoblja druge polovice 19. stoljeća. Istraženi su zidovi bedema zapadnoga bastiona peterokutne bastionske utvrde datirani u sredinu 17. stoljeća te je utvrđen način i materijal njihove gradnje. Unutar bedema bastiona po prvi su put otkriveni ostatci polukružne polukule kasnosrednjovjekovnoga čakovečkog burga datirani u razdoblje druge polovice 15. i prve polovice 16. stoljeća. Na lokaciji sjevernoga opkopa otkrivena je stratigrafija kasnonovovjekovnoga zemljanog nasipa te drveni ostatci mosta i stratigrafija opkopa čakovečke bastionske utvrde. Geofizičkim je istraživanjima na lokaciji nekadašnjih južnih i istočnih bedema te sjevernoga opkopa utvrđeno postojanje signala otpora u tlu te su interpretirani kao ostatci novovjekovnih i suvremenih struktura.

Uz spomenute nepokretne, otkriveni su i brojni pokretni nalazi: mnogobrojni ulomci kasnosrednjovjekovnoga i novovjekovnoga keramičkog posuđa i pećnjaka (opeke kaljevih peći), organski materijal (životinjske kosti), predmeti građevinske namjene (šarke, spojnice, klinovi, čavli), novac, nakit, oružje te ostali utilitarni predmeti (ključevi, lokoti, pribor za jelo).

Kao rijedak i posebno vrijedan predmet izdvaja se nalaz srebrne žlice, karakterističnoga kasnosrednjovjekovnog izduženog oblika smokve, datirane u razdoblje 16. stoljeća. Za razliku od posuđa i noževa koji su se često dijelili, žlice su čuvane kao dragocjeno vlasništvo pojedinca te su kao inventar plemićkih kućanstava posebno vrijedne i rijetke. Međutim, žlica iz čakovečkoga starog grada je još značajnija jer na poleđini zdjelice ima urezani grb obitelji Zrinski, temeljem kojega možemo sa sigurnošću tvrditi da ju je koristio jedan od članova obitelji.

Please like & share:

Article written by admin