jeste li znali?

Pavao Vamplin i Jugoton

Pavao Vamplin i Jugoton

Likovni umjetnik Pavao Vamplin (Čakovec, 1924.) Diplomirao je na zagrebačkoj Akademiji primijenjenih umjetnosti 1955. u klasi prof. Ernesta Tomaševića, stekavši zvanje akademskog slikara primijenjenog smjera. Od 1964. djelovao je kao samostalni umjetnik sve do smrti 2000. godine. Dio svog opusa darovao je 1995. Muzeju Međimurja Čakovec, a nakon njegove smrti to je učinila  obitelj. Zbirka […]

Obljetnica rođenja dr. Vinka Žganca

Obljetnica rođenja dr. Vinka Žganca

Na današnji dan prije 127 godina rođen je dr. Vinko Žganec – etnokoreolog, profesor na Akademiji, ravnatelj Instituta za narodnu umjetnost, redoviti član JAZU, svećenik i pravnik. Nakon osnovnog obrazovanja u rodnom Vratišincu te gimazije u Varaždinu i Zagrebu, Žganec je upisao Teološki fakultet na kojem je diplomirao 1914. Na Pravnom fakultetu u Zagrebu stekao […]

Muzej u brojevima

Muzej u brojevima

Muzej Međimurja Čakovec u svom fundusu čuva 25 835 predmeta od čega je 2833 predmeta izloženo u stalnom postavu etnografskog i likovnog odjela na prvom katu te arheološkom, povijesnom i kulturno-povijesnom na drugom katu palače. Najviše predmeta broje likovne zbirke (7403 predmeta), zatim arheološke (7181), kulturno-povijesne (4839), povijesne (3214) i etnografske (3193). Please like & […]

Zimska vojna Nikole VII. Zrinskog

Zimska vojna Nikole VII. Zrinskog

nakon što je Hrvatski sabor 12. prosinca 1663. donio odluku o općoj mobilizaciji te naredio da „ima se dići sve što može nositi oružje“, Nikola VII. Zrinski je s okupljenim snagama 13. siječnja sljedeće godine krenuo u poznatu „zimsku vojnu“. Prema nekim je izvorima sakupljeno i do 25 000 vojnika, a postignuti su i značajni […]

Ukidanje pavlinskog samostana u Šenkovcu

Ukidanje pavlinskog samostana u Šenkovcu

prosvijećeni apsolutist, car Josip II., u sklopu vlastite politike slabljenja moći Crkve i ukidanja samostana po čitavom Carstvu, ukinuo je 12. siječnja 1782. godine i pavlinski samostan sv. Jelene u Šenkovcu. Red Svetog Pavla Pustinjaka u Međimurje su još davne 1376. godine  doveli erdeljski vojvoda Stjepan Lacković i njegov manje poznati rođak Dionizije, a samostan […]

Želja Međimuraca za oslobođenje izpod tuđinskog jarma

Želja Međimuraca za oslobođenje izpod tuđinskog jarma

na Franjevačkom je trgu u Čakovcu, 9. siječnja 1919. godine, održana Velika narodna skupština koja je jednoglasno donijela Rezoluciju o odcjepljenju Međimurja od mađarske države. Ona je glasila: U Hrvatskom je narodu u Međimurju od uvijek živjela želja da se politički sjedini sa svojim suplemenicima iste krvi i jezika. Imperijalizam mađarske države, koji je nasilnom […]

Lujo Bezeredi: Put do slave, bronca 1945.

Lujo Bezeredi: Put do slave, bronca 1945.

tijekom 2016. Bezeredijeva je skulptura „Put do slave“  bila dio izložbe „Hrvatska 1945.“  u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu. Izložba je bila otvorena od 10. ožujka do 30.listopada. Na izložbi su kroz  tematske cjeline: prema kraju rata, kraj rata i poraće, svakodnevica, kultura i znanost, prikazane poznate i nepoznate činjenice i događaji koji su obilježili […]

O zlatarstvu u Međimurju

O zlatarstvu u Međimurju

21. lipnja 1776. godine potvrđena su Pravila zlatarskom cehu iz Donjeg Vidovca kojima se utvrđuje da njegovi članovi imaju pravo ispirati zlato iz rijeka Drave i Mure. 240 godina kasnije zlatarstvo uživa povlašteno mjesto u međimurskoj i hrvatskoj tradiciji – zaštićeno je kao nematerijalna baština Republike Hrvatske. (JK) Please like & share:

Nematerijalna baština svijeta, Hrvatske, Međimurja

Nematerijalna baština svijeta, Hrvatske, Međimurja

UNESCO je 2003. godine usvojio Konvenciju o očuvanju nematerijalne kulturne baštine koja je na snagu stupila 2006. godine. Godinu dana ranije, 2005., Republika Hrvatska ratificirala je tu konvenciju i danas je najuspješnija država u Europi po broju upisanih natuknica – njih čak 14. prije upisa na UNESCO-vu listu, kulturno dobro mora biti upisano na nacionalnu […]

˝Stara Straža˝ na Mazalinovom Bregu u Podturnu

˝Stara Straža˝ na Mazalinovom Bregu u Podturnu

u središtu sela Podturen na mjestu današnjeg povišenog platoa pod nazivom Mazalinov Breg – kojeg se stariji mještani Podturna sjećaju kao lokacije omiljenog seoskog sanjkališta – usmena predaja locira ˝staru stražu˝ ili ˝stari turen˝ u koji su bježali ˝beli fratri˝ prilikom Osmanlijskih provala. analizom kartografskih i povijesnih izvora, konfiguracije terena i iskaza mještana pretpostavljeno je […]