Filmovi o zlatu i čipki

Muzej Međimurja Čakovec od 2017. godine provodi projekt Nematerijalna baština Međimurja u sklopu kojeg se istražuje i dokumentira 15 zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara s područja Međimurja. U prvoj projektnoj godini dokumentirana su dva dobra: umijeće ispiranja zlata u Međimurju i umijeće izrade čipke na području Svete Marije.

Umijeće ispiranja zlata u Međimurju

Ispiranje zlata jedinstven je način dobivanja zlata iz pijeska koji rijeke donose sa sobom i u Hrvatskoj je sačuvan samo na području Međimurja.  Iz šljunka koji čini korito rijeka Drave i Mure uz velik se fizički rad izdvajaju zrnca zlata koja se kasnje uz pomoć žive čiste od svih nečistoća. Na ovaj se tehnološki jednostavan način dobiva zlato čišće nego u drugim rijekama na području srednje Europe. Zbog svoje je čistoće to zlato postizalo visoku otkupnu cijenu. Mogućnost dodatne zarade motivirala je mnoge Međimurce da se otisnu u dugim drvenim čamcima na dvotjedno spuštanje rijekom u potrazi za zlatonosnim pijeskom. Matej Horvat posljednji je zlatar koji se ovom aktivnošću bavio u njenom punom jeku prije II. svjetskog rata. Njegovo svjedočanstvo o tom razdoblju predstavlja neponovljiv dio ovog filmskog zapisa. Danas zlatarenje postoji kao razonoda, a polako postaje i turistička atrakcija. U Donjem Vidovcu, mjestu u kojem se zlatarenje najduže održalo, djeluje jedina udruga koja čuva spomen na zlatare i zlatarenje – „Moto nautički klub Vidovski zlatari“. Članovi udruge prenose znanje ispiranja tijekom demonstracija na samoj obali Drave, a jednu smo takvu demonstraciju zabilježili i ovim filmom. Umijeće ispiranja zlata ne uči nas samo o ispiranju zlata već i o suživotu čovjeka i rijeke.

Umijeće izrade čipke na području Svete Marije

Svetomarska čipka je čipka koja se izrađuje uz pomoć batića i bala s tradicijskim motivima koji se najčešće mogu naći na ženskom oglavlju – poculici. Tu je, gotovo zaboravljenu, vještinu kroz 1990-te ponovno aktivirala skupina entuzijastičnih mještanki Svete Marije koje su od starijih žena u selu naučile ponovno izrađivati čipku te stečeno znanje prenose na mlađe naraštaje u suradnji s lokalnom osnovnom školom. Čipka s područja Međimurja u načinu izrade i motivima čuva veliku starinu i nosi elemente prostoručne čipke. Izrađuje se od neprekinute niti na balu uz pomoć predloška (forme) na kojoj se motiv oblikuje ubadanjem pribadača kako čipkanje napreduje.Ovakvim se načinom izrade oblikuju karakteristični tradicijski oblici jagnješce, krogljica, lastavička i katruža, a danas se izrađuju i drugi motivi prilagođeni tržištu. Obnoviteljica ove vještine Nada Mance izrađuje čipku u okviru Domaće radinosti Nada Mance, a u Svetoj Mariji djeluju udruga Svetomarska čipkarica koja u reprezentativnim prostorima priča priču o preplitanju niti kao najvećem ukrasu jedne Međimurke.

Filmovi obrađuju tematiku nematerijalne baštine iz dvije perspektive: one nositelja vještina na terenu i one stručnjaka zaposlenih u regionalnim, nacionalnim i nadnacionalnim institucijama povezanima s kulturom. Sistem brige o nematerijalnoj baštini u Republici Hrvatskoj određen je vertikalom suradnici na terenu – nadležni konzervatorski uredi – Ministarstvo kulture. Stoga se u filmovima kao stručnjakinje pojavljuju gospođa Martina Šimunković, voditeljica Odjela za etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske i gospođa Vesna Pascuttini Juraga, nadležni konzervator za nematerijalnu baštinu za područje Međimurja i Varaždina.

Filmovi su snimljeni uz financijsku potporu Ministarstva kulture u suradnji s tvrtkom LM Komunikacije. Dostupni su na sljedećim poveznicama:

Umijeće ispiranja zlata u Međimurju

Umijeće izrade čipke na području Svete Marije

 

 

Please like & share:

Article written by admin