KULTUROŠ – U tuđem prostoru

Ovogodišnja kulturna priredba – Kulturoš, otvorena je u utorak, 29. svibnja 2018. u popularnom Kraljevom vrtu u Čakovcu. Prigodnim govorom Kulturoš su otvorile ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan, kustosica za Kulturoš Tanja Karas i organizatorica Lidija Matulin. Nakon otvaranja i razgledavanja izloženih radova u Memorijalnoj zbirci Ladislava Kralja Međimurca gosti i sudionici priredbe otišli su u Muzej Međimurja Čakovec gdje je postavljen drugi dio izložbe. 

Radovi izloženi na ovogodišnjem Kulturošu rezultat su nastojanja povezivanja suvremenih tendencija i umjetničke prakse sa valorizacijom lokalnog nasljeđa. Pod krovnim nazivom “U tuđem prostoru” s idejom otvaranja muzejskih prostora suvremenim autorima, umjetnici se referiraju na šest zasebnih tema osmišljenjih kao svojevrstan hommage životu i djelu renomiranih lokalnih umjetnika (Angela Bek, Josip Štolcer Slavenski, Ladislav Kralj Međimurec, Lujo Bezeredi, Priska Kulčar i Marija Zidarić).

“Neposrednost pristupa u stvaralaštvu” posveta je radu samouke umjetnice Angele Bek. Na temu su se referirali autori koje kroz svoj rad izražavaju unutarnji senzibilitet, emocije i doživljaj svijeta uzimajući sebe kao polazišnu točku. Dok neki od radovana ukazuju na potrebu sagledavanja uzoraka u svijetu koji nas okružuje (učenici Graditeljske škole Čakovec pod mentorstvom Krunoslava Bedija), drugi predstavljaju dokument trenutnog stanja u zadanom vremenu, bilo da je riječ o introspekciji ili ekspresiji (Ivana Bajcer, Karla Čurčinski, Tanja Dabo, Nives Kocijan) ili su odraz spontanog “bilježenja” emocija (Klaudija Horvat).

Pod temom “Van društvenih normi” koja je inspirirana turbulentnim životom Luje Bezeredija  okupljeni su autori koji svojim specifičnim izričajem izlaze van društvenih zahtjeva i očekivanja i nude ne-tako-očekivana rješenja (Ivan Mladenović, Lila Herceg, Slađana Matić Trstenjak, Lucija Berdin) dok druga skupina autora naglašava nedjeljivost pojedinca i društva koje ponekad gotovo agresivno daje poticaj na reakciju i/ili kritiku (Mia Maraković, Bojana Vojvodić, Mihael Bađun, Sunčana Simichen).

Pitanja jedinke i prostora u kojem ona egzistira (uključujući pritom i društvenu klimu) te njihov međuodnos predstavljeni su temom “Stvaralaštvo unutar društvenog konteksta” posvećenoj Ladislavu Kralju Međimurcu. Autori koji se referiraju na spomenutu temu bave se problematikom stanja živih bića i pojedinaca u odnosu na prostor i vrijeme (Nina Iris Bešlić, Andrija Večenaj, Dajana Radoš), odnosom pojedinaca i društva te ulogama koje iz njega proizlaze (Jasmina Jakopanec, Vinka Gašparuš,). Ova tema također obuhvaća pitanja univerzalnih vrijednosti koje kao jedinke dijelimo i težnjom za ostvarivanjem dijaloga i postizanja jedinstva kojima su se pozabavili Krešimir Katušić, Zmago Kovač) dok Ivana Mrčela nudi komentar na suvremeno društvo, uz dozu kriticizma.

Tema “Slojevi stvarnosti” posveta je slikarstvu Priske Kulčar. Obuhvaćeni radovi veza su s autorima koji postavljaju bezvremenska, egzistencijalna pitanja koja se ponavljaju neovisno o mikro lokaciji i vremenu. Definiranje stanja stvarnosti i njenih metafizička svojstava pravi je interpretativni izazov koji su Ivana Mrčela, Iva Kostić, Laura Balog, Gordana Špoljar Andrašić i Mirna Oštarić Kerr oslovile propitujući korelaciju ega i identiteta sa prostorom koji nas okružuje dok Sonja Bajramović, Marko Hajdarović i Andrej Kurtin istražuju fenomen prolaznosti, propadanja i relativitet vrijednosti u odnosu na kontekst koji se neprestano mijenja.

Josipu Štolceru Slavenskom, umjetniku sa znanstvenim pristupom, posvetili smo temu “Umjetnički o znanosti” pod kojim su okupljeni svi oni radovi koji nastaju kao rezultat istraživanja i u svojoj osnovi sadrže reference na znanost i znanstvene discipline ili su njihov direktan produkt. U ovu su se kategoriju svrstale sljedeće umjetnice: Ana Marija Kralj, Nina Iris Bešlić, Ivana Bajcer, Jasmina Jakopanec i Veronika Šulić.

Posljednja tema L’art pour l’all nadovezuje se na rad Marije Zidarić, a pod njom su okupljeni svi autori koji se bave “estetikom svakodnevnog” bilo da je riječ o dizajnerskim rješenjima (Dario Štokić), igri s teksturama, materijalima i uzorcima (Gabrijela Ljubek, učenici Graditeljske škole Čakovec pod mentorstvom Lucije Berdin) ili pak gotovim uporabnim predmetima (Margareta Peršić, učenici Graditeljske škole Čakovec pod mentorstvom Andrije Večenaja).

Od navedenih, za potrebe kataloga odabran je isključivo po jedan reprezentativni rad, neovisno o broju izloženih radova pojedinog autora.

PLAN I PROGRAM TABLICA Kulturoš 2018.docx

Please like & share:

Article written by admin