Odjeli i zbirke


ARHEOLOŠKI ODJEL

Od osnutka Gradskog muzeja Čakovec 1955. godine do 1972. godine, zahvaljujući entuzijazmu i neumornim terenskim obilascima prvih muzejskih djelatnika Aleksandra Schulteisa i Stjepana Leinera, arheološka je karta Međimurja obogaćena prvim nalazištima. Prva arheološka istraživanja u organizaciji Muzeja provedena su u razdoblju od 1953. do 1955. godine na nalazištu crkve sv. Mihovila Arhanđela u Mihovljanu, a stanje pak fundusa iz 1964. godine već navodi broj od 600 do tada prikupljenih arheoloških ulomaka.

Razdoblje od 1972. godine kada Muzej dobiva prvog arheologa, te kad s radom započinje novoformiran Arheološki odjel, obilježeno je življom arheološko-istraživačkom djelatnošću. Želja za što potpunijim iscrtavanjem arheološke karte potaknula je i brojna stručno vođena sustavna, pokusna i zaštitna istraživanja, koja su praćena objavom rezultata radova.

Tako je Arheološki odjel od oformljenja 1972. godine do danas na području Međimurja proveo sedamdesetak arheoloških istraživanja. U nekoliko sustavnih rekognosciranja otkriveno je četrdesetak novih arheoloških nalazišta, a brojni otkriveni pokretni nalazi dio su arheoloških zbirki Muzeja koje ukupno broje preko osam tisuća predmeta. Arheološka karta pak Međimurja danas broji oko stotinjak nalazišta iz vremena od mlađeg kamenog doba do srednjeg vijeka.

Djelatnost Odjela osim terenskih istraživanja i prikupljanja muzejske građe, obuhvaća i: zaštitu, dokumentiranje i stručnu obradu građe te vođenje muzejskih zbirki, zaštitu i obradu muzejske dokumentacije, izlaganje građe putem izložaba ili stalnog postava, sudjelovanje na stručnim i znanstvenim skupovima, objavljivanje radova, predavanja i organizaciju muzejskih radionica, te mnoge druge poslove promocije kulturne baštine.

Stručni djelatnik:
Branka Marciuš, kustos, voditelj Odjela
branka.marcius@mmc.hr


POVIJESNI ODJEL

Povijesni odjel Muzeja Međimurja Čakovec prikuplja, čuva, obrađuje i prezentira građu iz povijesti Međimurja od početka 13. pa sve do 21. stoljeća.

Preteča Povijesnog odjela je Zbirka Narodnooslobodilačke borbe, osnovana prilikom otvaranja prvog stalnog postava Muzeja 1955. godine. S vremenom je Zbirka NOB-a prerasla u Odjel narodne revolucije, djelujući u razdoblju između 1960. i 1990. godine. U sklopu pokrenutih demokratskih promjena u Hrvatskoj, na mjesto Odjela narodne revolucije osnovao se Povijesni odjel. Novoosnovani odjel Muzeja sa svojim proširenim tematskim i vremenskim okvirom obuhvatio je do tada zanemarene dijelove međimurske povijesti. Danas proučava razdoblje od srednjega vijeka, kada se Međimurje prvi puta spominje u povijesnim izvorima 1203. godine, pa sve do suvremenog doba.

Uz predmete naslijeđene od Odjela narodne revolucije te ustupljene od Kulturno-povijesnog odjela, količina muzejske građe na Povijesnom odjelu s vremenom se povećala uz pomoć raznih donacija i otkupa. Danas Povijesni odjel obuhvaća preko 2.700 predmeta, a njegov se fundus povećava daljnjim prikupljanjem građe iz povijesti i suvremenih događaja Međimurja. Muzejska građa Povijesnog odjela 2009. godine organizirana je u jedanaest zbirki s obzirom na temu, razdoblje nastanka i vrstu muzejskih predmeta.

Povijesni odjel osim prikupljanja, čuvanja i zaštite muzejskih predmeta, provodi stručnu obradu i potrebna istraživanja u svrhu interpretiranja muzejske građe, vodi muzejske zbirke i muzejsku dokumentaciju, izlaže građu u stalnom postavu, organizira izložbe, bavi se publicističkim radom, odgovara na upite javnosti, sudjeluje u edukativnim programima te obavlja druge poslove vezane za kulturno-povijesnu baštinu Međimurja.

Stručni djelatnik:
Ana Šestak, kustos, voditelj Odjela
ana.sestak@mmc.hr


KULTURNO-POVIJESNI ODJEL

Kulturno-povijesni odjel Muzeja Međimurja Čakovec izrastao je iz kulturno-historijske zbirke formirane za vrijeme otvorenja Muzeja 1955. godine. Već godinu dana nakon toga, 1956. godine količina prikupljene građe toliko je porasla da zbirka prerasta u odjel. Prvi zaposlenici Muzeja, direktor i kustos Aleksandar Schulteis i Stjepan Leiner, administrativni djelatnik, crtač, preparator i fotograf, prikupljali su građu za Muzej diljem Međimurja, dok su istovremeno zabilježene i donacije i otkupi predmeta od građana. Tijekom šest desetljeća postojanja Muzej je intenzivno provodio svoju sakupljačku politiku i brojčano mnogostruko nadmašio početni broj predmeta u svom fundusu.

Unutar zbirki odjela zastupljena je kulturno-povijesna građa i umjetnički predmeti od 15. do 20. stoljeća, a humanistička disciplina koja se njima bavi je povijest umjetnosti. Osim sakupljanjem, kustos na odjelu bavi se poslovima evidentiranja, stručne i znanstvene obrade građe, vođenja zbirki te prezentacije građe unutar stalnog postava ili povremenim tematskim izložbama. Odjel obrazuje javnost o povijesnim i kulturološkim specifičnostima međimurskog kraja izlagačkom djelatnošću, edukativnim radionicama, tematskim predavanjima i publicističkom djelatnošću. Od 2013. godine odjel sudjeluje i u međunarodnim projektima i njeguje kulturnu suradnju kako u državi, tako i u inozemstvu.

Kulturno-povijesni odjel danas čini 4800 predmeta tematski podijeljenih unutar 13 specijaliziranih zbirki.

Stručni djelatnik:
Maša Hrustek Sobočan, kustos, voditelj Odjela
masa.hrustek.sobocan@mmc.hr


 ETNOGRAFSKI ODJEL

Još od osnutka Muzeja Međimurja Čakovec počela se prikupljati građa povezana s Međimurjem, između ostalog i ona etnografskog karaktera. Već je na dan otvorenja Muzeja 1955. bila izložena etnografska zbirka, a da se broj sakupljenih predmeta povećao svjedoči i osnivanje Etnografskog odjela godinu dana kasnije. Već 1968. stalni postav Etnografskog odjela proširen je za dvije izložbene prostorije, dok se 1970. i 1972. preuređuje, dopunjuje i izmjenjuje, a nalazio se u vanjskoj zgradi, odnosno u utvrdi Staroga grada. Otvorenje novog stalnog postava Međimurje u godini dana autorice Smiljane Petr-Marčec bilo je 1997. na prvom katu palače u sedam izložbenih prostorija, a prati ga i interaktivna multimedijska prezentacija. Od Schulteisovog prvog prikupljanja etnografske građe, mnogi su etnolozi, odnosno etnologinje, prošli kroz odjel: Ljubica Ramušćak, Silvija Sitta, Marija Borko i Smiljana Petr-Marčec.

Zadaća Etnografskog odjela je sustavno prikupljanje predmeta narodne kulture, njihovo čuvanje, muzeološka obrada, stručno i znanstveno proučavanje i izlaganje. Uz prikupljanje predmeta, težište je i na prikupljanju i dokumentiranju nematerijalne baštine na području Međimurja.

Danas Etnografski odjel obuhvaća oko 2800 predmeta unutar 7 zbirki, a njegov se fundus povećava daljnjim prikupljanjem građe. Uz zbirku postoji i Fototeka u kojoj se većinom čuvaju stare fotografije.

Stručni djelatnik:
Janja Kovač, kustos-pripravnik, voditelj Odjela
janja.kovac@mmc.hr


LIKOVNA GALERIJA

Osnivanjem Muzeja 1954. g. počinje rad na sakupljanju umjetničkih djela za buduću galeriju. Četrnaest godina kasnije 1968. g. ustanovljen je muzejski odjel Likovna galerija i otvoren njegov stalni postav u palači Starog grada na 2. katu, prema koncepciji tadašnje kustosice prof. Ljubice Ramušćak. Primarni cilj bio je da se sakupe djela umjetnika koji su rođenjem, životom ili radom povezani s Međimurjem.

Odjel prikuplja, čuva i istražuje djela suvremene umjetnosti od kraja 19. stoljeća na dalje i vodi potrebnu dokumentaciju o jedanaest zbirki u kojima je trenutačno više od 7000 predmeta. Uz to odjel organizira izložbenu djelatnost i vodi dislociranu zbirku slikara Ladislava Kralja-Međimurca. Izložbena djelatnost odvija se u reprezentativnom Izložbenom salonu smještenom u prizemlju palače. Osim zavičajnih umjetnika ondje izlažu renomirani suvremeni hrvatski i strani umjetnici, a priređuju se i tematske izložbe iz fundusa likovnih zbirki.

Stručni djelatnik:
Erika Nađ Jerković, viši kustos, voditelj Odjela
erika.nad.jerkovic@mmc.hr


 RESTAURATORSKO-PREPARATORSKA RADIONICA

Od osnivanja Muzeja Međimurja Čakovec 1954. godine, prve preparatorske i konzervatorske zahvate na predmetima izvode akademski kipar Aleksandar Schulteisz, kustos i ravnatelj Muzeja, i njegov pomoćnik Stjepan Leiner, koji će sve do 1972. godine raditi kao muzejski preparator i fotograf. Leinera će naslijediti varaždinac Branimir Šimek, koji će iste poslove obavljati od 1974. do 1984. godine. U njegovo vrijeme krajem 70-ih godina, u Muzeju se nanovo uređuju fotolaboratorij i preparatorska radionica. Nakon Šimekovog odlaska, praparatorske poslove do 1993. godine obavljao je Željko Hlebec.

Početkom 90-ih godina stvoreni su uvjeti za zapošljavanje prvog restauratora konzervatora u našem Muzeju. Te je poslove preuzela akademska slikarica Erika Nađ Jerković, koja je započela i sistematsko vođenje dokumentacije restauratorsko konzervatorske radionice. Početkom 1993. godine radionicu preuzima i slijedećih nekoliko mjeseci vodi akademski slikar Darwin Butković, a zapošljava se i preparator Nikola Vukina. Nakon Butkovićevog odlaska, muzejsku radionicu vodi akademski kipar Stjepan Jerković.

Restauratorsko preparatorska radionica Muzeja bavi se pretežno konzervacijom metalnih, drvenih, kamenih i keramičkih predmeta, a u dogovoru s kustosima izvode se i restauratorski zahvati. U pomanjkanju opreme i stručnog osoblja, pojedini radovi i istraživanja obavljaju se u specijaliziranim ustanovama ili u suradnji s vanjskim suradnicima.

Unatoč objektivnim ograničenjima u radionici je proteklih dvadeset godina obrađeno preko 1500 predmeta iz raznih povijesnih razdoblja, o čemu svjedoči i dokumentacija restauratorsko preparatorske radionice.