Obljetnica rođenja dr. Vinka Žganca

Na današnji dan prije 127 godina rođen je dr. Vinko Žganec – etnokoreolog, profesor na Akademiji, ravnatelj Instituta za narodnu umjetnost, redoviti član JAZU, svećenik i pravnik.

Nakon osnovnog obrazovanja u rodnom Vratišincu te gimazije u Varaždinu i Zagrebu, Žganec je upisao Teološki fakultet na kojem je diplomirao 1914.

Na Pravnom fakultetu u Zagrebu stekao je titulu doktora prava 1921. godine. Po završetku fakulteta službovao je kao svećenik u Dekanovcu u kojem je upoznao kantora Florijana Andrašeca koji mu je uskoro postao blizak suradnik. Iz Dekanovca Žganec odlazi u Vojvodinu gdje se bavi pravom. Manje je poznato da je uz etnokoreološki rad Žganec bio jednako uspješan kao odvjetnik i tumač pravnih regula. Nakon nekoliko godina pravničke karijere, 1945. godine dolazi u Zagreb i u potpunosti se posvećuje proučavanju glazbe. Već 1948. postaje ravnatelj novoosnovanog Instituta za narodnu umjetnost. Godine 1966. izabran je za redovitog člana tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.

Kao mladić je 1908. godine zapisao prvu pjesmu, Megla se kadi. Tokom dugogodišnjih terenskih istraživanja zapisao je oko 25 000 pjesama, a njih 19 000 dokumentirao cjelovitim notnim zapisima i popratio riječima. Osim pjesama Međimurja, istraživao je pjesme na gotovo svim područjima gdje žive Hrvati, a posebno se ističu pjesme hrvatskih otoka na kojima je zabilježio vrijedno glagoljičko pjevanje, gradišćanskih Hrvata te Bunjevaca u Mađarskoj. Žgančev rad naišao je na pohvale kako u tadašnjoj Jugoslaviji tako i u Europi. Poznati mađarski skladatelj Bela Bartok izrazito je cijenio Žganca zbog njegovog inovativnog načina stručne obrade i interpretacije prikupljene građe. U ključnim trenucima odlučivanja o pripadnosti Međimurja Hrvatskoj ili Mađarskoj, građa koju je sakupio Žganec odigrala je značajnu ulogu ukazavši na ukorijenjenost i rasprostranjenost baštine s hrvatskim predznakom na tlu Međimurja.

Uspomena na djelo Vinka Žganca danas je prisutna kroz svako izvođenje pjesama koje je zapisivanjem sačuvao za nove generacije. U njegov spomen, Kulturno umjetničko društvo iz rodnog mu Vratišinca ponosno nosi njegovo ime. 

Janja Kovač, kustosica Etnografskih zbirki MMČ-a

IMG_8505-1

Please like & share:

Article written by admin