Pokusna arheološka istraživanja nalazišta Veliko Kamenje kod Preseke

Tijekom studenog 2014. g. provedena su pokusna arheološka iskopavanja nalazišta Veliko Kamenje, jugozapadno od sela Preseka, s ciljem utvrđivanja opsega i karaktera nalazišta. Program je provodio Muzej Međimurja Čakovec, a stručni je voditelj istraživanja bila Branka Marciuš, kustos arheoloških zbirki Muzeja. Radovi su u cijelosti financirani sredstvima Ministarstva kulture RH. Na istraženoj površini od 60 m², otkriveni su ostaci rimske ceste i naseobinskog objekta iz rimskog razdoblja.

Arheološki je karakter nalazišta poznat još od sredine prošlog stoljeća, kada je topografskim istraživanjima Miroslava Fulira utvrđeno da položajem Veliko Kamenje prolazi pravac rimske ceste Ptuj-Karnunt. U nekoliko navrata provedeni su terenski pregledi nalazišta, prilikom kojih su prikupljeni površinski pokretni nalazi iz rimskog razdoblja: ulomci keramičkog posuđa i rimskog građevinskog materijala, na temelju kojih je pretpostavljeno postojanje rimske ruralne vile.

Pokusna iskopavanja planirana su na povišenom položaju Čulekov Mlin, na kojem je ustanovljen položaj prijelaza rimske ceste iz slovenskog na hrvatski teritorij, ali i postojanje površinskih nalaza rimskog građevinskog materijala i keramičkog posuđa. Međutim, zbog nerazumijevanja vlasnika, arheološki su radovi provedeni sjeverno na susjednoj kat. čestici 114 (K. O. Preseka). Sondom oblika presjeka istražena je površina od 60 m².

Ostaci su rimske ceste otkriveni na relativnoj dubini od 25 cm. Očuvanost je ostataka bila loša i uvjetovana učestalim devastiranjem prilikom poljoprivrednog obrađivanja zemljišta. Na geološkoj podlozi od pjeskovite ilovače, strukturu su ceste činila dva sloja. Gornji se sloj sastojao od većih oblutaka, a donji od sitnog šljunka. Cesta je orijentirana u smjeru sjever-jug, a kako su otkriveni ostaci devastacijom zemljišta “razvučeni”, utvrđena je ukupna relativna širina ceste iznosila 4,6 m.

Budući da je zapadno od otkrivenih ostataka ceste utvrđeno postojanje rimskih površinskih nalaza, sonda je proširena u spomenutom smjeru. Nakon skidanja humusnog sloja relativne debljine 25 cm, koji je sadržavao ulomke rimskog keramičkog posuđa i građevinskog materijala, otkriveni su ostaci naseobinskog objekta.

Stratigrafske strukture objekta činili su loše očuvani i dislocirani tragovi temelja zapadnog zida od oblutaka, te ostaci istočnog zida očuvani samo u negativu. Obje strukture otkrivene su na relativnoj dubini od 35 cm. Podnica objekta u obliku nabijene zemlje sive boje utvrđena je na relativnoj dubini od 30 cm. Sloj neposredno iznad podnice objekta sadržavao je mnoštvo ulomaka rimske krovne opeke i keramičkog posuđa. Od ostalih stratigrafskih struktura na relativnoj dubini od 25 cm otkriven je ukop kružnog oblika interpretiran kao ognjište, čiju je zapunu činila zemlja sa zrncima gara, ulomci keramike i zapečene zemlje.

Od pokretnih nalaza, najbrojniji su ulomci rimskih krovnih opeka i keramičkog posuđa, koje je zastupljeno uglavnom primjercima uporabne keramike lokalne proizvodnje (lonci, poklopci, zdjele). Pronađeno je i nekoliko ulomaka staklenih čaša, a od metalnih nalaza primjerak rimskog ključa.

Analizom rezultata iskopavanja na nalazištu je Veliko Kamenje, osim položaja rimske ceste Ptuj-Karnunt, pretpostavljeno i postojanje nadzemnog naseobinskog objekta iz rimskog razdoblja, čiji je širi kontekst na temelju dosadašnjih skromnih pokusnih radova još uvijek teško pretpostaviti (BM).

Please like & share:

Article written by admin