Kako na poziv građana muzealci izlaze na teren pregledati stare predmete koje ljudi čuvaju po kućama, tavanima i škednjima, a koji bi eventualno mogli završiti u muzeju kao atrefakt mjesta i vremena, tako smo prošli tjedan posjetili i poznatog zaljubljenika u starine, gospodina Petra Horvata iz Cirkovljana. Njegova impozantna zbirka etnografskih predmeta i čitav grunt s originalnim kukuružnjakom, veštetom i škednjom...

Suvremena filmska industrija, poglavito ona hollywoodske provenijencije, nerijetko idealizira prošlost, a gotovo u pravilu i njezine "velikane". Tako stječemo, pojednostavljeno rečeno, pogrešan dojam o povijesnim ličnostima lišenih svih ljudskih, tjelesnih i duhovnih slabosti. U poznatoj svjetskoj uspješnici, filmu Aleksandar Veliki iz 2004. godine, makedonski vladar prikazan je kao simpatičan, živahan mladić s genijalnim osjećajem za...

Muzej Međimurja Čakovec smješten je u Starome gradu Čakovcu, gotovo u samome gradskom središtu, u prostorima u kojima je gotovo 150 godina stolovala najpoznatija i najslavnija hrvatska aristokratska dinastija Zrinskih. Ova priča govori o usponu i padu najzaslužnije i najpoznatije hrvatske plemićke obitelji koja je gotovo 150 godina stolovala u Čakovcu. Priča počinje prvim...

Iako je do nedavno bila gotovo pa neupitna činjenica da muzeje čini mjesto i vezanost uz lokaciju, uslijed epidemije koronavirusom razotkrili smo ono što se već dugo i neizbježno pomaljalo ispod vela računalnih zaslona. Bujica neotkrivenih slika i podataka dočekala je da virtualni zaslon spadne poput prašnjavog tabletića na prastarom debelom tv prijemniku koji je gravitacijskom silom neizbježnosti promjena popustio, skliznuo i...

Jedan od rijetkih domaćih pisaca 18. stoljeća, Josip Bedeković iz reda pavlina, u svome poznatom monumentalnom književnom djelu iz 1752. godine „Natale solum magni ecclesiae doctoris sancti Hieronymi“ spominje da su Međimurje jaki potresi pogodili 1589., 1679. i 1738. godine. Kako piše, osim spomenutih potresa, Međimurje su češće pogađale poplave rijeka Drave i Mure i drugih...

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća u Međimurju se događa proces kontinuiranog bilježenja narodnih pjesama i drugih tradicijskih izričaja. U tom je procesu jednu od najznačajnijih uloga odigrao Florijan Andrašec čija se 131. obljetnica rođenja navršava ovih dana. Andrašec je rođen 28. travnja 1888. godine u Dekanovcu, po ocu Matiji i majci Tereziji, r. Krznar...

Jednoglasno žensko pjevanje u prirodnom registru bez instrumentalne pratnje je najstariji sačuvani oblik pjevanja u Međimurju. Obično ga nazivamo popevkom, a pod tim je nazivom ovaj kulturni fenomen zaštićen kao nematerijalno dobro pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske. Na ovaj iznimno vrijedan segment međimurske tradicijske baštine pozornost su skrenuli sakupljači narodne baštine u drugoj polovici 19...

Jednoglasno žensko pjevanje u prirodnom registru bez instrumentalne pratnje je najstariji sačuvani oblik pjevanja u Međimurju. Obično ga nazivamo popevkom, a pod tim je nazivom ovaj kulturni fenomen zaštićen kao nematerijalno dobro pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske. Na ovaj iznimno vrijedan segment međimurske tradicijske baštine pozornost su skrenuli sakupljači narodne baštine u drugoj polovici 19...

Pavlinski samostan u današnjem selu Šenkovec ukinut je 20. ožujka 1786. godine dekretom kralja Josipa II. Postupak preuzimanja imovine trajao je do 10. kolovoza iste godine, o čemu nam svjedoči u cijelosti očuvan zapisnik s točnim redosljedom i načinom preuzimanja posjeda te pokretne i nepokretne imovine. Komisiju za preuzimanje posjeda vodio je kraljevski komesar Ignacije...

U listu Muraköz od 18. ožujka 1894. objavljena je vijest da je 15. ožujka u pučkoj školi održana konstituirajuća sjednica Društva za uljepšavanje (mađ. Szépitő Egyeület) s ciljem uređenja Čakovca. Privremeno je vodstvo izabrano između ljudi koji su prisustvovali na ovom sastanku te je dogovoreno da će Društvo urediti svoja pravila i organizaciju na sljedećem...

Godine 1719. ugarsko-hrvatski kralj Karlo III. poklonio je Međimurje češkom grofu Mihaelu Ivanu III. Althanu, koji je 12. veljače 1720. godine službeno preuzeo nove posjede. Iste je godine pretpostavlja se u svrhu službenog uvođenja Althana u njihov posjed, napravljen izvještaj ili opis stanja međimurskog vlastelinstva i Staroga grada. Opis zatečenog stanja napravio je Stjepan Jesenski,...

Ovih se dana navršava 128 obljetnica rođenja jednog od najpoznatijih stanovnika Međimurja – Vinka Žganca. Žganec je rođen 22. siječnja 1890. godine u Vratišincu u kojem polazi osnovnu školu. Školovanje nastavlja u Varaždinu i Zagrebu gdje je završio teološki, a zatim i pravni fakultet. Po završetku fakulteta službovao je kao svećenik u Dekanovcu gdje je...

Sporazumom potpisanim 15. siječnja 1688. Jelena Zrinski predala je nakon dvogodišnje opsade glavnom zapovjedniku Gornje Ugarske grofu Antoniu Carafi tvrđavu Munkács. Ova se sposobna, odlučna i brižna žena borila za svoju obitelj, ali zahvaljujući svojoj diplomatskoj aktivnosti skrenula je i pozornost međunarodne političke javnosti za ugarsko pitanje. Europa se zgrožavala i brinula, prosvjedovala i oduševljavala...

Čini se da svaka generacija, ili barem svaka druga, ima svoj veliki rat na koji se onda poziva još određeno vrijeme, rat koji kreira buduću politiku društva i rat koji formira kolektivno mišljenje. U moderno vrijeme, dok sukob i ratovanje ipak nije svakodnevica stanovništva zapadne civilizacije, takav dugotrajni odraz je i razumljiv, međutim, zanimljivo je...

Ovog se vikenda u jednom od najstarijih, ali i najljepših mjesta u Međimurju, Štrigovi, održavaju Štrigovske noći, već tradicionalna manifestacija ispunjena brojnim kulturnim i društvenim događanjima, pa ćemo se i mi osvrnuti na najvažniju tradiciju vezanu uz ovo predivno međimursko mjesto – tradiciju o rodnom kraju sv. Jeronima. Za ovog izuzetno važnog kršćanskog svecu znamo...

Bliži se vrijeme godišnjih odmora i mnogi od nas će putovati! Neki tek do obližnjih toplica, neki će posjetiti divnu hrvatsku obalu, a neki će se odvažiti i putovati i na drugi kraj svijeta. Bilo kako bilo, moderni čovjek njeguje kulturu putovanja i putovanja su postala sastavni dio svakodnevice svih nas. Međutim, je li tome...

Dana 11. svibnja 1896. u Čakovcu je rođen najznačajniji međimurski skladatelj i glazbeni pedagog Josip Štolcer. Talent je naslijedio od svog oca pekara koji ga je naučio čitati note te svirati na najstarijem instrumentu – citri. Završivši studij u Budimpešti i Pragu, kratko vrijeme je predavao na Kraljevskoj muzičkoj akademiji u Zagrebu dok je veći...

Nakon što je Sigismund Luksemburški na Krvavom saboru križevačkom pobio predstavnike obitelji Lacković, posjed Međimurja pravno gledano pao je u njegove ruke. Dugo je međimurska historiografija zabunom kao sljedeće vlasteline navodila Kaniške, međutim, oni su dobili tek posjede Stjepana Lackovića od Simontornye, istoimenog nećaka međimurskog Lackovića. Dva mjeseca nakon što je nagradio Kaniške posjedima Stjepana...

Prošli je put objašnjeno kako su Šubići zahvaljujući spretnoj politici, ali i nestabilnosti na ugarskom prijestolju, svojem rodu osigurali priličnu autonomiju, a sada ćemo saznati i kako je pokušaj stjecanja krune na koncu i prošao. Nakon što je knez Pavao Šubić osigurao sinu Mladenu II. prilično čvrstu vlast nad cijelom Hrvatskom, Bosnom, Humom i dalmatinskim gradovima,...

Dani Međimurske županije i ove će godine biti uvelike obilježeni Zrinskima i Frankopanima, točnije, tragičnom sudbinom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te njihovim pogubljenjem u Bečkom Novom Mjestu. U Muzeju Međimurja Čakovec je i trenutno aktualna izložba o Nikoli Šubiću Zrinskom i bitki kod Sigeta,kroz koju posjetitelj može biti...

Položaj žene i brakovi kroz povijest tema su radova brojnih povjesničara i povjesničarki još od druge polovice 20. stoljeća. Iako su razne oblike ravnopravnosti, pa tako i onaj glede statusa u braku, žene ostvarile tek kroz 20. stoljeće, njihov položaj kroz povijest nije moguće sagledavati isključivo kao podređeni. Ljudski odnosi su uvijek, baš kao i...

Žena je na prijelazu stoljeća bila vrlo angažirana u socijalnom aspektu i bila je zadužena za podizanje društvenog ugleda supružnika. Već kao mlade djevojke primale su poduku u likovnim, glazbenim i književnim umjetnostima te učile strane jezike. Žene nisu radile, niti se to od njih očekivalo, već su vodile kuću i pratile suvremene trendove –...

Kako smo ovaj tjedan imali prilike posjetiti predivno obnovljeni Stari grad Đurđevac, nismo mogli ne uočiti da se u atriju nalazi i vrlo zanimljiv grb! Na vanjskim rubovima grba nalazi se pleter od krušaka, trešanja, oraha, šljiva i lišća, dok u središtu vidimo biskupsku kapu i – današnji grb grada Čakovca! Ispod samog grba nalazi...

Pisali smo već ponešto o propagandnoj borbi za Međimurje koja je vođena između mađarske i hrvatske struje kroz čitavo 19. stoljeće, kao i prvu četvrtinu 20. te navodili primjere iz politički mađarskih novina Muraköz. Poznato je također da je ban Josip Jelačić godine 1848. teritorij Međimurja pripojio Hrvatskoj, međutim, isto je tako upravo u ožujku...

27.veljače 1397. na „krvavom“ je saboru u Križevcima ubijen Stjepan Lacković, prvi velikaš srednjovjekovnog Ugarskog Kraljevstva koji je uz ime s ponosom nosio naziv „Čakovečki“. Taj je trenutak i u hrvatskoj povijesti vrlo značajan, pa razmotrimo kako se Stjepan našao u takvoj situaciji. On je u drugoj polovici 14. stoljeća jedna od ključnih političkih i vojnih...

Godine 1909. Muraköz, odnosno Medjimurje, proslavilo je 25. obljetnicu izlaženja i taj je jubilej proslavljen prikladnim tekstom. U njemu potpisani autor, Margitai Jožef, samo nastavlja propagandni rat za Međimurje, rat koji su Hrvatska i Mađarska vodile i dobar dio 19. stoljeća i koji ćemo, ulazeći u godinu velikih međimurskih obljetnica (1848. i 1918.), posebno popratiti...

Osim što su hladne zime predstavljale opasnost za samo zdravlje ljudi, one su prouzročile i brojne druge, današnjem čovjeku već pomalo i neshvatljive probleme. Jedan od tih je i održavanje životinja na toplom. Savjetuje tako Muraköz seoske gazde da provjetravaju svoje gospodarske objekte. Vele da „največ gazdov nevupa v zimi štalna vrata odpreti, ar misli,...

Posljednjih smo godina svjedoci ubrzanog iseljavanja mladog stanovništva, kako Međimurja, tako i čitave Hrvatske. Bilo da je riječ o privremenoj ili stalnoj promjeni mjesta boravišta, čini se da je prilika za boljom zaradom u zapadnim zemljama problem na koji Republika Hrvatska u ovom trenutku nema odgovora, pa tako zapravo ne možemo ni znati kakav će...

Kada se temperature spuste deset ili petnaest stupnjeva ispod nule, te se odluče tamo zadržati danima, obično se to reflektira i na zdravlje ljudi, pa nije rijetkost da mnogi te dane provedu u krevetu, mjereći temperaturu, ispijajući čajeve i boreći se protiv prehlade, viroze ili gripe raznim farmaceutskim oružjima. Osim neugodnosti, težih posljedica srećom uglavnom...

U svibnju davne 1884. godine počeo je izlaziti Muraköz, mađarske dvojezične novine za međimurski puk. Osim što im je zadatak bio politički utjecati na stanovništvo Međimurja, one su donosile i vrlo korisne gospodarske savjete, prenosile razne probleme Međimuraca i danas nam daju jedinstven uvid u svakodnevni život. Tako su ovo vrijeme godine, u siječnju davne...

Građanski salon ili lijepi salon, kako je mu je bio uvriježen naziv u 19. i prvoj polovici 20. stoljeća, bio je najreprezentativniji dio kuće i obično je stajao uz blagovaonicu. Ovo su bile najljepše uređene prostorije u kući s namještajem uvoženim iz Austrije ili Mađarske. Bio je namijenjen primanju gostiju jer prema standardnim društvenim pravilima...

Potaknuta ljetnim vremenom i onim dobom u godini kada su godišnji odmori uzeli maha, a čakovečke terase kafića su pune od jutra do mraka, odlučila sam napraviti usporedbu i prikazati koja su to mjesta u gradu Čakovcu slovila kao najpoznatije kavane, gostione i restorani prije nekih stotinjak godina te gdje i kako su se zabavljali...

Josip Štolcer rođen je u Čakovcu 1896. godine u pekarskoj obitelji, od oca Josipa i majke Julijane. Na mjestu Štolcerove kuće i obiteljske pekare, preko puta I. Osnovne škole u Čakovcu i danas se nalazi pekara. Mali dečec Pepo, kako su ga od milja zvali, pokazivao je vrlo rano glazbeni talent, koji je naslijedio od...

Dio gradske vizure Čakovca osim prometnica, arhitekture i hortikulture čine i javne skulpture. Smatramo ih sastavnim i oblikovnim faktorom u kreiranju kulturnog urbanog prostora grada. Takva praksa nije kreacija suvremenog doba, razne javne plastike krasile su pročelja javnih zgrada i gradske trgove i u prošlosti. To su bili mahom prikazi raznih svetaca zaštitnika za koje...

Barokna slika Alegorija je preslik zidne freske koja je uljepšavala strop grandioznog ulaznog baroknog stubišta palače čakovečkog Starog grada na SZ uglu dvorca. Stubište su izgradili grofovi Althan u prvoj polovici 18. stoljeća, no ono je porušeno oko 1855. godine prilikom preuređenja dvorca u prostorije industrijskog kompleksa šećerane grofa Eugena Feštetića. Vjerovalo se da je...

"Međimurska popevka sastoji se od stihova koji se pjevaju na melodiju (vižu), oblikujući pjesmu (pesem). Ispjevana je tonskim nizovima s elementima pentatonike i/ili starocrkvenim modusima (najčešće dorskom i eolskom). Uži melodijski opseg, češći u starijim plesnim napjevima, slijed tonova u nizu i ujednačen ritam obilježavaju starije napjeve. Njezinim daljnjim razvojem promjenjivost, asimetričnost i polimetričnost glavne...

"Nositelji štrigovske skupine govora njegovi su stanovnici. Oni su i njegovi čuvari koliko je to moguće, ali zbog utjecaja medija i globalizacije postaju sve ugroženiji, dok se njihove bilježite značajke gube, pogotovo jer je riječ o rubnim prostorima, ali i s obzirom na blizinu susjednih slovenskih govora", piše dr. sc. Virč u obrazloženju prijedloga zaštite...

Iako je u hrvatskom narodu vrlo popularna ljubavna priča o bolnom rastanku Katarine i Petra Zrinskog čijom tragedijom završava sjajno dvostoljetno stolovanje uspješne i popularne obitelji Zrinski u Međimurju, postoji još jedan, ne toliko razvikan, povijesni međimurski ljubavni par. Legenda pamti tragičnu ljubavnu priču viteza Nikole Malakocija i njegove zaručnice Izabele Petroci. Plemić Nikola Malakoci...

U novom broju muzejskog časopisa Glas Gradskog muzeja Karlovac za 2015. godinu (izlazi jednom godišnje u prosincu) glavne urednice Sandra Kočevar i Višnja Lasić istaknule su središnju temu „Značaj i uloga stručnih i upravnih vijeća u razvojnoj politici muzeja“. Uspješno oblikovane korice časopisa ilustriraju središnju temu kao odraz društvene stvarnosti, a rad su akademskog slikara...

Tijekom povijesti osim učestalih ratova koji su bili primarni razlog umiranja stanovništva, na drugo mjesto zasjela je pošast zvana kuga ili crna smrt. Niti Međimurje nije bilo izuzeto od velikih epidemija takozvane crne smrti, te je u tri navrata došlo do pojava većih smrtonosnih epidemija ove bolesti. U razdoblju između 1553. – 1555. godine pomrla...

Međimurski stolnoteniski savez proslavio je 4. prosinca 2015. 90. obljetnicu utemeljenja stolnoteniske sekcije Čakovečkog športskog kluba (ČŠK). Stolni tenis potječe iz Engleske iz sredine XIX. stoljeća. Kada se zbog vremena nije moglo igrati na otvorenom, tenis se počeo igrati u zatvorenim prostorima, u početku na stolu s teniskim reketima. Početkom XX. stoljeća ovaj se sport...

UNESCO je 2003. godine usvojio Konvenciju o očuvanju nematerijalne kulturne baštine koja je na snagu stupila 2006. godine. Godinu dana ranije, 2005., Republika Hrvatska ratificirala je tu konvenciju i danas je najuspješnija država u Europi po broju upisanih natuknica – njih čak 15. prije upisa na UNESCO-vu listu, kulturno dobro mora biti upisano na nacionalnu listu...

Obitelj Zrinski potječe od ogranka hrvatskog plemićkog roda Bribirski poteklog od loze Šubića iz Lučke županije odnosno šireg zadarskog zaleđa. Rod Šubića doživljava svoj uspon u XI. st. zaposjedanjem časti bribirskog župana, a sredinom XII. st. svoju su moć proširili na gotovo cijelu Hrvatsku, Dalmaciju, Bosnu i Hum te su dobili nasljedni banski položaj. Na...

Vrijeme poklada, odnosno fašnik značajan je u godišnjem ciklusu narodnih običaja, a u tom su vremenu prije korizme ljudi pokušavali otjerati zimu te prizvati buđenje prirode i dolazak proljeća. Poklade nikad ne dolaze u isto vrijeme u godini, već mogu biti u razdoblju od veljače do ožujka, a zavisi o prvom punom mjesecu u godini...

Međimurje svojim smještajem pripada panonskom etnografskom području, ali je svojim graničnim položajem bilo izloženo različitim utjecajima susjeda sa zapadne i istočne strane. Ti su utjecaji vidljivi na različitim oblicima tradicijskog života pa se očituju i na pojedinim varijantama narodne nošnje. Zbirka narodnih nošnji i uporabnog tekstila sadrži najveći broj predmeta unutar Etnografskog odjela Muzeja Međimurja...

Prošećete li atrijem palače Staroga grada i poželite razgledati muzejski lapidarij, uz brojne vrijedne kamene spomenike moći ćete vidjeti i najstariji pronađeni pisani izvor u Međimurju – rimsku nadgrobnu ploču ili stelu iz 2. stoljeća. Navodno je pronađena prilikom rekonstrukcije čakovečkoga Staroga grada u 16. stoljeću, te je istom prilikom ugrađena u jedan od zidova...

Kompleks nekadašnjeg pavlinskog samostana Svete Jelene kraj Šenkovca jedan je od međimurskih najvrjednijih kulturnih dobra i arheološki lokalitet o kojem brine Muzej Međimurja. Do ukinuća reda Pavlina ediktom austrijskog cara Josipa II. 1781. pavlinski samostani bili su središta znanosti i umjetnosti te se osobito isticala pavlinska slikarska škola čiji su izvježbani majstori oslikavali i opremali...

Muzej Međimurja u svom fundusu pohranjuje umjetnički izrađeno bakreno posuđe čakovečkih i varaždinskih kotlara iz druge polovice 19. stoljeća. Među raznovrsnim oblicima svojom posebnošću se ističu: kalup za hladetinu u obliku odojka, kalupi za sir od dunje, drhtalice i želee u obliku jastoga, riba i školjki te takozvani gugelhupf (kougelhupf) kalupi za biskvit koji se...

U prijelaznim godinama kraja 19. i početka 20. stoljeća Čakovec se snažno afirmira kao kulturno, političko i gospodarsko središte Međimurja. U tim godinama bilježimo začetke moderne industrije s dalekosežnim pozitivnim posljedicama u daljnjem razvitku tekstilne, prehrambene i građevinske industrijske grane velikih razmjera. Iz prvotne bojadisaonice platna tvrtke Samuel Neumann nasljednici osnovane 1874. godine razvit će...

Svatko tko je prošetao atrijem Staroga grada zasigurno je primijetio kamena poprsja izložena u trjemovima palače Zrinskih. Riječ je o nizu portreta koji predstavljaju hrvatske i mađarske političke, gospodarske i crkvene velikodostojnike iz druge polovice XVII. stoljeća kada su Starim gradom upravljala braća Nikola VII. i Petar IV. Zrinski. Među portretiranima nalaze se dvojica Zrinskih,...

Unutar Zbirke industrijskih predmeta i metala u Muzeju Međimurja postoji manji fond predmeta vezan uz djecu i djetinjstvo. Radi se o ručno rađenim dječjim igračkama s početka dvadesetog stoljeća kao što su rana verzija plišanog medvjedića, drveni vlakić ili lutka s drvenim malim kolicima. Interesantan je kuhinjski set s peći za djevojčice koji je minijaturna...

Godišnji plan rada kustosa Arheološkog odjela Muzeja svake godine obuhvaća rekognosciranje ili arheološki pregled terena i anketiranje stanovništva s ciljem utvrđivanja mogućih novih nalazišta. Tako je ove godine muzejski arheolog propješačio jedanaest kilometara dugu trasu kojom je pred oko 2000 godina prolazila cesta i povezivala Rim preko Ljubljane i Ptuja sa dunavskim limesom. Tijekom pregleda...

Kada je Stjepan Jurak 2000. godine u Donjem Vidovcu na mjesnom groblju kopao grobnu jamu, nije ni slutio kako će pronaći arheološki nalaz neprocjenjive vrijednosti. Kada je na dubini od 180 centimetara udario u metalni predmet, posumnjao je da se radi o eksplozivnoj napravi, obzirom da je na istome mjestu 13 godina prije pronađena protutenkovska...

Da je u proljeće 1977. godine prilikom oranja njive u blizini starog korita rijeke Mure, na predjelu Muršćak, pronašao Jezušeka, ispričao je tadašnjem kustosu Arheološkog odjela Josipu Vidoviću, jedan mještanin Goričana. Iako je nalaz u prvi mah smatran uobičajenim, nakon ugodnog iznenađenja arheologa, ispostavilo se da je Jezušek član panteona jedne mnogo starije – rimske...

Na uglu sjeverozapadnog i nekadašnjeg jugozapadnog zida tvrđave Staroga grada Čakovca nalazi se tzv. zapadni bastion ili ugaona kula koja je obrambenom vatrom pokrivala susjedne bastione i bedeme i time olakšavala aktivnu obranu utvrde. Gradnja ovakve vrste obrambene arhitekture započinje razvojem topništva u 16. stoljeću, kada su doseg i razorna snaga topovskih zrna učinili sustav...

Već su prve sedentarne civilizacije Sumera, Mezopotamije, Egipta i Kine promatrale prirodu oko sebe i zvijezde na nebu kako bi predvidjele vremenske prilike. Predviđanje dobrog, a još više lošeg vremena bilo je izuzetno bitno za uzgoj poljoprivrednih proizvoda o kojima je cijela zajednica ovisila. Prvi sistematični prikaz takvih promatranja u obliku kalendara uobličio je Grk...

Najpoznatiji svetac koji ima svoj blagdan u studenom je sveti Martin, tourški biskup iz 4. stoljeća. Koliko je značajan njegov kult, govori i činjenica da se u mnogim hrvatskim krajevima pojavjuje starinski naziv martinšćak za mjesec studeni te babje ili martinjsko ljeto za razdoblja lijepa i ugodna vremena u tipično kišnoj jeseni. Svetac kojeg prate...

Etnografski odjel Muzeja Međimurja u Čakovcu u zbirki seoskog kućanstva čuva devet keramičkih oslikanih tanjura koje je izradio Mijo Horvat, poznati čakovečki lončar. Mijo Horvat rođen je 1883. godine u lončarskoj obitelji; njegov otac Pavao imao je lončarski obrt. Mladi Mijo osnovnu je naobrazbu stekao u Čakovcu, a u Užogradu, današnjoj Ukrajini, pohađao je Keramičku...

Razvoj licitarskog zanata u Međimurju počinje u 16. stoljeću kada svoje proizvode po sajmovima i proštenjima počinju prodavati licitari iz Austrije i Njemačke. U početku su međimurski licitari odlazili u zanatske škole u Austriji, posebno Graz, a kasnije su izučeni licitari svoje znanje prenosili budućim lokalnim majstorima. Kolači spravljeni od meda najpoznatiji su proizvodi na...

"Građevine, predmeti i likovna djela podložna su slučajnoj destrukciji ako nisu prisutna i registrirana u svijesti pojedinca ili grupe kao spomenici." Riječi su to dr. Radovana Ivančevića, jednog od naših hrvatskih najpoznatijih i najplodnijih povjesničara umjetnosti, nekadašnjeg profesora Filozofskog fakulteta u Zagrebu i čovjeka čijom je zaslugom šibenska katedrala sv. Jakova uvrštena na UNESCO-v popis...

Fundus Zbirke umjetnika Međimurja obogaćen je 2014. s 15 djela akademskog kipara Josipa Grgevčića. Umjetnik nam je darovao gipsane portrete istaknutih Međimuraca poput dr. Ivana Novaka, dr. Zvonimira Bartolića, glumca Ive Šubića, kao i svojih poznanika ili prijatelja. Među darovanim skulpturama nekoliko ih je od drva i kamena s tematikom iz svijeta flore i faune....