Prva godišnjica smrti čakovečkog kompozitora zabavne glazbe, Ljube Kuntarića

Početkom mjeseca listopada 2017. godine (04. listopada) navršila se prva godišnjica smrti čakovečkog skladatelja s Voloskom adresom. Ljubo Kuntarić rodio se 20. lipnja 1925. godine u Čakovcu. Glazbu je počeo učiti u rodnom gradu kod gospođe Šmit. Usporedno s Gimnazijom, pohađao je i Glazbenu školu u Varaždinu gdje je naučio svirati klavir, violinu i flautu te harmoniju i polifoniju. Godine 1938. napisao je svoje prve kompozicije za klavir, romanse pisane u ES – molu. Glazbenu naobrazbu nastavio je u Požegi, kod kapelnika prof. Vojteha Štetke. Uz srednjoškolsko obrazovanje paralelno je svirao orgulje u čakovečkoj Franjevačkoj crkvi. Daljnje školovanje nastavio je na Tehničkom fakultetu u Zagrebu gdje je 1951. diplomirao. Na prvoj godini fakulteta, 1945. godine, primljen je u Hrvatsko autorsko društvo (I. glazbeni odsjek) te je zajedno s Miljenkom Prohaskom bio jedan od utemeljitelja Udruženja zabavne glazbe u čijem je usmjerenju kasnije nastavio.

Kao inženjer hidrogradnje, Ljubo Kuntarić zaslužan je za ubrzani razvoj turizma u Sjevernom Primorju i Istri od kraja pedesetih godina prošlog stoljeća. U to vrijeme seli u Volosko kraj Opatije. U Opatiji je, tada, otvorena tvrtka ”Opatija – Projekt” u kojem je Kuntarić osnovao Hidro-sanitarni odjel i time modernizirao sve hotele u primorsko – goranskoj okolici.

Svoju glazbenu karijeru ostvario je kao najistaknutiji kompozitor zabavne glazbe u drugoj polovici 20. stoljeća. Autor je mnogih evergrina čije su originalne melodije te obrade i danas aktualne na glazbenoj sceni. Na prvom Zagrebačkom festivalu 1953. godine pobijedio je sa skladbom ”Ta tvoja ruka mala” u interpretaciji Ive Robića. Od ostalih melodija zabavne glazbe ističu se “Ako nećeš da te ljubim”, “Nina”, “Opatijo divna”, “Autobus Calypso”, “U nedilju Ane”, “Bez jedra i vjetra”, “Barba Frane” u vokalnim izvedbama popularnih  pjevača poput Beti Jurković, Tonija Kljakovića, Marka Novosela, Gabi Novak, Vice Vukova te drugih. Bio je inicijator mnogobrojnih festivala zabavne glazbe i jedan je od osnivača najpopularnijeg kvarnerskog festivala MiK-a (Melodije Istre i Kvarnera) na kojem su spomenute melodije izvedene. Skladao je i glazbu za dvadesetak opera, opereta i mjuzikala kao što su “Karolina Riječka”, “Tata, udajem se za crnca”, “Na lijepom plavom Jadranu” te pop-opera ”Zlatarevo zlato” koja na žalost nikada nije izvedena. Uz to, skladateljski opus proširio je na kazališnu i filmsku scenu gdje se ističe Nazorovo književno djelo “Veli Jože” u kazališnoj interpretaciji te ”H-8” u filmskoj.  Uglazbio je mnoge dječje pjesme i mjuzikle (”Ružno pače”, ”Brod nad kojim nisu letjeli galebovi” i ”Nevidljivo ruho”).  U svojoj bogatoj glazbenoj karijeri skladao je orkestralne, komorne, klavirske, duhovne skladbe, skladbe i obrade za klape te djela za tamburaške i puhačke orkestre. Uz raznovrsne prepoznatljive šlagerske skladbe, dio notnih partitura posvećen je istarskom i međimurskom melosu koje se i danas često izvode. Odlaskom u mirovinu, početkom osamdesetih, u potpunosti se posvetio sakralnoj glazbi, a najviše pisao za župnu crkvu sv. Ane u Voloskom. Opredijelio se za duhovnu muziku lišenu JAZZ ritmova i beatova, za koju je  smatrao da u stil unosi nemir. Notni zvuci interpretirani su u koncertnim pjesmama, pjesmama za zborove te brojnim misama.

Ipak, njegov prvi veći šlager bio je ”Ti ni ne slutiš” (1943.) koji je na hrvatskom krugovalu, tadašnjem radiju, otpjevao najpopularniji pjevač toga vremena Andrija Konc dvije godine kasnije. Upravo se godina tog prvog javnog izvođenja uzima kao početak kompozitorskog stvaralaštva. Pedeset godina nakon tog objavljena mu je monografija skladateljskog djelovanja od strane Hrvatskog Katoličkog Bratstva – Branimir.

Ljubo Kuntarić dobitnik je 45 festivalskih nagrada diljem Lijepe naše, a njegova najistaknutija priznanja su Porin za životno djelo 2009. godine, zatim niz društvenih priznanja poput Nagrade “Zrinski” Međimurske županije te titula počasnoga građanina Čakovca, svog rodnog grada, koju je primio u rujnu 2015. Nagradu za životno djelo, od strane Primorsko – goranske županije, dobio je posthumno u veljači 2017. godine za stvaralački opus koji je zaista vrijedan divljenja.

Muzej trenutno posjeduje dio ostavštine najistaknutijeg čakovečkog skladatelja zabavne glazbe. Naime, početkom ovog srpnja muzejsko osoblje (ravnateljica Maša Hrustek Sobočan, kustosica Povijesnog odjela Ana Šestak i povjesničar na stručnom osposobljavanju Zoran Turk), zajedno s dugogodišnjim autorovim prijateljem, Danijelom Režekom, iz Voloskog je donijelo dio Kuntarićeve ostavštine. Građu za poklon Muzeju Međimurja Čakovec odabrala je Đurđica Eržišnik, kći Ljube Kuntarića. Riječ je o raznim dokumentima, notnim zapisima, fotografijama, audio i video snimkama te osobnim predmetima. Veliku vrijednost imaju i mnogobrojne autorove zahvalnice, povelje, diplome, nagrade, plakete i pehari te plakati s njegovih koncerata. Njegov skladateljski opus sadrži partiture raznih tematika – od skladbi za djecu, klapskih, zborskih i koncertnih pjesmi, preko scenske i filmske glazbe, duhovne glazbe do popularnih zabavnih melodija, uz instrumentalnu pratnju ili pratnju vokala. Prema količini pregledane građe govori se o zavidnom broju  notnih zapisa koje je skladao do zadnjeg dana, do 92 godine života. Građa je osnova za osnivanje autorove Memorijalne zbirke u čakovečkom muzeju. U tijeku je kataloška obrada građe, fotografiranje, digitalizacija i valorizacija građe, a zatim će se potpisati i Ugovor o darivanju ostavštine rođenog Čakovčanina.  Donacija nije konačna, u dogovoru s njegovom kćeri, zbirka će se nadopuniti s još jednom donacijom, nakon što predmeti budu detaljno pregledani od strane obitelji. Svi podaci o zbirci biti će poslani u Ministarstvo kulture te će se ona registrirati kao kulturno dobro Republike Hrvatske pod nazivom Memorijalna zbirka ”Ljubo Kuntarić”. Nakon tog procesa zbirka će biti prezentirana javnosti prvo putem tematske izložbe, a zatim putem izlaganja u stalnom postavu Muzeja Međimurja. Spomenuta Memorijalna zbirka biti će značajna nadopuna ostalim memorijalnim zbirkama međimurskih ličnosti Muzeja Međimurja čiji su opusi važan dio kulturne baštine. Pribavljanje donacije i osnivanje Memorijalne zbirke „Ljubo Kuntarić“ odražava sakupljačku politiku Muzeja Međimurja Čakovec koja nalaže da se sabiru, čuvaju, istražuju i prezentiraju predmeti vezani uz zaslužne i poznate Čakovčance i Međimurce. Muzej već ima Memorijalnu zbirku Josipa Štolcera Slavenskog, Josipa Horvata i Karla Mrazovića Gašpara.

Tajana Vidović, kustosica – pripravnica Kulturno-povijesnog odjela

Please like & share:

Article written by admin