Rimskom cestom po Međimurju

Godišnji plan rada kustosa Arheološkog odjela Muzeja svake godine obuhvaća rekognosciranje ili arheološki pregled terena i anketiranje stanovništva s ciljem utvrđivanja mogućih novih nalazišta. Tako je ove godine muzejski arheolog propješačio jedanaest kilometara dugu trasu kojom je pred oko 2000 godina prolazila cesta i povezivala Rim preko Ljubljane i Ptuja sa dunavskim limesom.

Tijekom pregleda arheolog je razgovarao s mnogo zanimljivih, uglavnom starijih sugovornika – od kojih je najstariji imao čak 97 godina – kako bi zabilježio njihova saznanja o postojanju rimske ceste, ali i prikupio stare priče i legende. Iskustvo je pokazalo da očuvane usmene predaje kod mlađih sugovornika gotovo i nema, pa je arheolog na pitanje da li zna nešto o rimskoj cesti od jedne mlađe osobe dobio odgovor: ˝O rimskoj ne znam, ali znam o vinskoj˝.

Neke lokacije trase poznate su od prije i dokazane arheološkim istraživanjima, dok su neke u obliku zemlje sa velikom primjesom žuto-smeđeg šljunka i oblutaka, na veliko veselje arheologa – a nezadovoljstvo vlasnika – otkrivene pregledom oranica i vrtova. Neki su mještani ispričali zanimljive priče i legende svojih predaka, dok su neki posvjedočili o pronalasku šljunka prilikom iskopa u dvorištu. Kao vrijedan izvor podataka iskusnom su oku arheologa poslužile topografske karte sa mnoštvom zanimljivih mikrotoponima koji sugeriraju na postojanje tragova naseljavanja i života u prošlosti. Pregledom pak satelitskih snimaka neki su dijelovi trase jasno vidljivi u obliku slabijeg rasta ili svjetlije boje vegetacije.

I tako put pod noge, da vidimo kojim to međimurskim selima, zaseocima, dolinama, nizinama i brežuljcima zapadnog Međimurja prolazi rimska cesta. Na hrvatski teritorij iz Slovenije prelazi južno od sela Preseka, te se nastavlja zapadno uz današnju cestu kroz selo prema sjeveru do zaseoka Hrje. Pravac dalje nastavlja kroz šumu u smjeru sjeveroistoka do sela Prhovec i zaseoka Borke, gdje kroz šumu nastavlja u smjeru sjeveroistoka prema selu Tupkovec, točnije prelazi potok Trnavu prema brežuljku Kukulić. Prolazi tjemenom spomenutog brežuljka i nastavlja prema sjeveru preko predjela Kukulićeve Grabe do sela Železna gora. Prelazi cestu Čakovec – Železna gora – Štrigova, te se kroz šumu padinom spušta u dolinu potoka Gradiščak do zaseoka Trnovčak. Prolazi zapadno uz današnju cestu kroz selo Toplice Sveti Martin, a na izlazu iz sela nastavlja kroz šumu, zapadno od potoka Gradiščak. U smjeru sela Sveti Martin na Muri cesta prolazi predjelima Gomila i Projnica, te se spušta u naselje i nastavlja zapadno uz Dunajsku ulicu prema rijeci Muri.

Položaj ceste nakon izlaska iz sela Sveti Martin na Muri, zatim lokacija prijelaza preko rijeke, te točan položaj sjeverno od rijeke, zasad ostaje neutvrđen. Međutim, tragovi otkriveni južno od slovenskog sela Hotiza, te zanimljiva priča o drvenim stupovima viđenima u rukavcu Mure na predjelu Trdovača, dobra su osnova za planirani budući ciljani pregled upravo ovog područja.

Za sljedeću godinu, Arheološki odjel Muzeja planira rekognosciranje Općine Donji Vidovec, koja uz potvrđena arheološka nalazišta i vrijedne slučajne nalaze, krije zasigurno još zanimljivih potencijalnih arheoloških lokacija.

autor teksta: Branka Marciuš

Please like & share:

Article written by admin