Ukinuće pavlinskog samostana u Šenkovcu

Pavlinski samostan u današnjem selu Šenkovec ukinut je 20. ožujka 1786. godine dekretom kralja Josipa II. Postupak preuzimanja imovine trajao je do 10. kolovoza iste godine, o čemu nam svjedoči u cijelosti očuvan zapisnik s točnim redosljedom i načinom preuzimanja posjeda te pokretne i nepokretne imovine. Komisiju za preuzimanje posjeda vodio je kraljevski komesar Ignacije pl. Kovachoczy s Ignacijem Grahovcem, vrhovnim slavonskim tridesetničarom u Nedelišću. Komesar je zatražio da samostanski poglavari, redovnici i ostala samostanska družina polože prisegu očitovanja – propisanu od kralja – da će predati svu sebi povjerenu imovinu, da neće ništa zatajiti i da će odati svaku zataju. Prisegu je potpisalo svih 12 redovnika te samostanska družina koju su činili: ključar, kuhar, podkuhar, dva lugara, upravitelj majura, dvije majurske služavke, dva biroša, dva kočijaša, vrtlar, svinjar, špan i pećar.
Tijekom ožujka i travnja komisija je popisivala samostan i sve pojedine samostanske zgrade, njihov inventar i sve prirodnine. Najprije je otvorena blagajna u kojoj je bilo oko 825 forinti, a pregledane su i samostanske obveznice u vrijednosti od 26 612 forinti. Popisano je liturgijsko posuđe, dragocjeno ruho i ukrasi crkve. Za dio samostanskog blaga i prirodnina koje se nisu mogle čuvati organizirana je dražba koja je prema navodu komisije išla brže od svih očekivanja. Sredinom svibnja sastavljao se inventar o svemu što se šalje Kraljevskom namjesničkom vijeću u Budim, a to je novac, sve obveznice, samostanska srebrnina te dragocjenije crkveno ruho.
Tijekom lipnja komisija je pregledavala opise i procjene raznih stručnjaka o stanju samostanskih zgrada. Potužila se na to da su zgrade, osim crkve sv. Jeronima i tamošnje rezidencije, izvana i iznutra zapuštene. Sastavljen je i popis, opis i procjena gospodarskih zgrada na majurima i vinogradima koje komesar naziva kolibicama i navodi da su u jako lošem stanju. Prilikom preuzimanja samostan je bio vlasnik samostanske stambene zgrade i crkve na posjedu Sveta Jelena, vrta od 3 i pol jutra, crkve sv. Jeronima u Štrigovi s rezidencijom, 4 sela (Šenkovec, Mačkovec, Zasad i Leskovec) sa 414 i 1/8 jutra zemljišta te 8 vinograda: Rimšćak s majurom, Švarc, Tomaško, Falussy, Vinicaj, Juraj, Forgač i Fadan.
Nakon ukinuća samostana, iz kojeg je dakle sve vrijedno bilo otpremljeno u Budim ili prodano na dražbi, čitav je kompleks godinama postupno zapuštan bez ikakvih novih ulaganja. Nakon Dvorske komore vlasnikom pavlinskih posjeda u Međimurju postaje obitelj Knežević koja kompleks na posjedu Sveta Jelena pretvara u privatnu rezidenciju ili dvorac.
Branka Marciuš, viša kustosica arheoloških zbirki

Please like & share:

Article written by admin