Predmet dana: Zub vunastoga mamuta s nalazišta Šljunčara Ivanovec
Admin | 17. travnja 2020.

Prvobitni se život na planeti pojavio u oceanima i otada se širio postajući sve raznolikiji, no evolucijska mu je staza bila sve prije negoli glatka. Zemljini su se krajolici neprekidno mijenjali, a vulkanske aktivnosti, udari meteorita i klimatske promjene, često su imale po život opasne, a ponekad i katastrofalne posljedice. Dakle, razvoj našega planeta iznimno je pun događanja, a pogledamo li u budućnost, možemo pretpostaviti kako će te mijene u većoj mjeri biti uvjetovane čovjekovom aktivnošću, negoli geološkom dinamikom planeta.

 

Da se globalna klima u geološkoj prošlosti neprestano mijenjala, svjedoče pojave ledenih doba ili razdoblja hladne klime. Najznačajnije i posljednje započelo je u nedavnoj geološkoj prošlosti Zemlje – prije otprilike 2 milijuna godina – a uzrokovalo je zaleđivanje sjeverne polutke. Arktička se ledena kapa tada proširila daleko na jug, otprilike do današnjega grada Sankt Petersburga u Rusiji, a iza leda slijedilo je zaleđeno tlo koje se širilo sve do Crnoga i Sredozemnoga mora. Razvoj ledenoga pokrova, koji je snijegom i ledom „zarobljivao” sve veće količine vode, rezultirao je i padom razine mora. Od tipova vegetacije prevladavale su tundre i hladne stepe, točnije biljne zajednice raznih vrsta trava, prošarane grmljem i rijetkim šumarcima.

Evolucija života ili polagana promjena genetske građe kroz mutaciju, organizmima je omogućila prilagođavanje novim uvjetima. Tako su životinje (i čovjek) u svrhu preživljavanja razvile različite vrste prilagodbi, a jedna od najznačajnijih je pojava zbijenoga tijela s kratkim udovima, čime je smanjena površina i povećan obujam za učinkovitije očuvanje topline.

Izuzetno dobro prilagođen ekstremnoj hladnoći te ishrani suhom, travnatom vegetacijom bio je vunasti mamut – „vlasnik” današnjega predmeta dana. Bio je jedan od najvećih pripadnika ledenodobne faune, a mogao je doseći preko 3,4 metara visine i težiti više od 6 tona. Imao je dugu i gustu zaštitnu dlaku, debele naslage masti i kljove kojima je čistio snijeg s raslinja. Pripada velikoj grupi rilaša, čiji razvoj počinje u eocenu u Africi, a od koje su danas jedina živuća vrsta ostali afrički i indijski slon. Populacija je ovih životinja izumrla prije oko 10 000 godina, neposredno nakon završetka posljednjega ledenog doba, kada globalnim zatopljenje nastaju klimatski pojasevi poput današnjih.

Veliki kutnjak vunastoga mamuta otkriven je prilikom vađenja šljunka na nalazištu Šljunčara Ivanovec. Mamuti su imali isključivo kutnjake i to četiri zuba, po dva na svakoj čeljusti. Građeni su od dentina, cementa i cakline, s mnoštvom izraženih žvačnih grebena na površini krune zuba, prilagođenih žvakanju abrazivne biljne hrane. Iako su zubi bili izuzetno otporni, vremenom su se trošili, a istrošene zube zamjenjivali su novi i po šest puta tijekom života jedinke, te bi svaki put postajali sve veći. Neki su znali doseći dužinu i do 30 centimetara.

U Muzeju Međimurja Čakovec čuva se nekoliko nalaza zubi, kostiju i kljova vunastoga mamuta, a nalaz iz Ivanovca, prema mišljenju paleontologa, pripada među rijetke izuzetno dobro očuvane primjerke.

Pripremila: Branka Marciuš, viša kustosica arheoloških zbirki

 
PREDMET DANA
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
 
Trg Republike 5, 40000 Čakovec
T/F +385 (0)40 313 499
EMAIL mmc@mmc.hr
LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja - 30. rujna
Ponedjeljak - Petak: od 7 do 18 sati
Subota - Nedjelja: od 10 do 14 sati
ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. listopada - 31. ožujka
Ponedjeljak - Petak: od 7 do 15 sati
Subota - Nedjelja: od 10 do 14 sati
Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.
PRATITE MMČ NA
 
:40px">