Predmet dana: Ženska plesna knjižica
Admin | 29. travnja 2020.

Kulturno-povijesno razdoblje Čakovca na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće odraz je novog te sofisticiranog načina razmišljanja i pogleda građana na život. Dinamiku društvenog života određivala je intelektualna i poduzetna građanska klasa, što se odrazilo i na njen kulturološki razvoj. Zatvorena glavna okupljališta uglavnom su bile kavane i gostionice u kojima su se često organizirala predavanja, književne večeri, plesne zabave, predstave, koncerti te pjevačka natjecanja. Kroz zajednička druženja, razgovore i rasprave društvo se informiralo o novostima. Čitale su se aktualnosti u novinama, književnim, stručnim i modnim časopisima te razmjenjivala iskustva i mišljenja.

 

Plesne zabave bile su važan društveni i kulturni događaj na prijelazu stoljeća koji se zasebno organizirao za različite građanske slojeve. Zabave zatvorenog tipa više su bile namijenjene elitnom društvo, dok su zabave otvorenog tipa bile namijenjene cjelokupnom građanstvu. Ples je na prvom mjestu bio odraz javnog društvenog života, a tek onda oblik zabave. Kao i u drugim segmentima javnoga života, u plesu je također bilo nekoliko pravila kulture ponašanja. Na ulazu u plesnu dvoranu stajao je takozvani plesni red – jednostavna karta namijenjena muškarcima ili mala plesna knjižica namijenjena za žene. Uz njega je bila priložena i mala pisaljka kojom bi zapisali ime dame ili gospodina s kojim plešu. Na zabave su često dolazile mlađe djevojke između 14 i 18 godina i to obavezno u pratnji roditelja ili gardeda (pratilja mladih djevojaka na plesu). Ako bi neki gospodin poželio plesati s damom koju ne poznaje, obavezno joj se prije plesa morao predstaviti. To je morao učiniti na pristojan i decentan način. Od dame se očekivalo da prihvati svaki poziv, čak i kada joj plesni partner i nije bio po volji. Ukoliko je odbila ples, nije smjela plesati isti ples s nekim drugim kako ne bi povrijedila osjećaje gospodina kojeg je odbila. Nakon što bi ples završio, gospodin je obavezno morao odvesti damu natrag do njezinih roditelja ili pratilje. Ako se htio pobliže upoznati s njom, zatražio bi da ga se upozna s roditeljima. Svaki je ples bio koordiniran s određenom vrstom glazbe čiji se ritam pratio kretanjem tijela. Najčešće su se plesali valceri, polke, galop, mazurka, kotiljon, kvadrilja, poloneza i kolo.

Predmet dana odraz je tadašnje kulture ponašanja, profinjenosti i elegancije te govori o nekadašnjem društvenom statusu. Riječ je o manjoj uvezenoj ženskoj plesnoj knjižici čije su korice izrađene od kože zelene boje, zlatnih uokvirenih rubova. Odmah na prvu možemo primjetiti da bogatstvo kulture nije nedostajalo kod materijalne izrade plesne knjižice, a razmišljanje o estetici kulture primjetno je i na njenoj funkcionalnosti. Na knjižicu je pričvršćen isprepleteni zeleni konac s kovrčavim resom te je upotpunjen metalnim prstenom pri vrhu što ukazuje na namjenu nošenja predmeta oko zapešća i prsta. Na prednjoj strani knjižice u sredini je reljefno izrađen metalni ukras s nekoliko isprepletenih simbola - sidro, lopata, kaciga s dvije ptičje glave te štap s dvije isprepletene zmije. U stražnju koricu umetnuta je minijaturna roza pisaljka. Knjižica sadrži natpise nekoliko vrsta plesova zajedno s imenima partnera s kojima je dama imala čast oplesati određeni ples.

Popularno čakovečko sastajalište početkom 20. stoljeća bila je Kavana Royal, danas poznata kao (sad već i bivša) Gradska kavana. Tadašnji vlasnik Kavane bio je čakovečki ugostitelj, sportaš i glazbenik Geza Legenstein. Elitni društveni i glazbeni događaji bili su organizirani i u čakovečkoj kavani gdje su se redovito održavale večeri raznih plesnih stilova revijalnog i natjecateljskog duha. Ono što je izuzetno zanimljivo, na tim je večerima često nastupala i mlada kći vlasnika, Lili Legenstein, danas poznata hrvatska kazališna plesačica i glumica umjetničkog imena Lili Čaki.

Poveznicu između spomenutog modnog dodatka i nekadašnjeg društveno-kulturnog žarišta napravit ćemo i podsjetnikom na drugačiji, inovativan, primjer muzejske prakse koji je u razdoblju od 2017. do 2019. godine provodio Muzej Međimurja Čakovec. Naime, razmišljajući van muzejskih okvira odabrali smo nekoliko predmeta iz fundusa kulturno-povijesnih zbirki te ih smjestili u drugačiji kontekst, tzv. ''Muzejsku kutiju'' postavljenu u novom ambijentu. Riječ je o idejnoj zamisli voditelja promidžbe i marketinga Muzeja, Zlatka Bacingera, čija je svrha bila promicanje muzejske djelatnosti i kulturno-povijesne baštine Međimurja. Namjena je bila da se kutije postave u javne ustanove, kavane, banke, hotele i druge primjerene prostore koje su odraz čakovečkog kulturnog života na prijelazu stoljeća. Ovisno o prostoru u kojem je bila smještena, sadržaj kutije predstavljao je drugačiji muzejski koncept s vlastitom kulturnopovijesnom pričom. U prosincu 2017. godine u jednoj muzejskoj kutiji bila je predstavljena tematska cjelina - ženska moda s početka 20. stoljeća. Kutija je bila smještena, a gdje drugdje, nego u Gradskoj kavani (bivša Kavana Royal), žarištu društveno-kulturnih ambicija tadašnjih intelektualaca. Bila je predstavljena zajedno s popratnim tekstom o povijesti čakovečke kavane i tekstom o plesnim večerima u tom razdoblju. Gošća svečanog programa otvaranja te muzejske kutije bila je, ranije spomenuta, legendarna kazališna umjetnica i počasna građanka grada Čakovca Lili Čaki Legenstein.

Sumirajući cijelu priču, osvrnut ćemo se i na današnji datum koji je ujedno bio i povod predstavljanja ovog muzejskog predmeta. Međunarodni dan plesa slavi se 29. travnja čiju je inicijativu 1982. godine pokrenuo UNESCO-ov Međunarodni odbor za ples Međunarodnog kazališnog instituta za ples ITI. Osnovna ideja je da se tog dana podsjeti javnost na ples kao umjetnički oblik izražavanja te uživanje u njegovoj univerzalnosti. Ples je ritmično pokretanje tijela i ekspresije emocija prema ritmu glazbe (ili bez glazbe), pojedinačno, u parovima ili u skupinama. Iako je čakovečka scena okrenuta drugačijim, modernijim trendovima, svakako je lijepo vidjeti da ona ni danas ne zaostaje te da, od početka 20. stoljeća, i dalje održava plesni duh.

Pripremila: Tajana Vidović, kustosica kulturno-povijesnih zbirki

 
PREDMET DANA
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
 
Trg Republike 5, 40000 Čakovec
T/F +385 (0)40 313 499
EMAIL mmc@mmc.hr
LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja - 30. rujna
Ponedjeljak - Petak: od 7 do 18 sati
Subota - Nedjelja: od 10 do 14 sati
ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. listopada - 31. ožujka
Ponedjeljak - Petak: od 7 do 15 sati
Subota - Nedjelja: od 10 do 14 sati
Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.
PRATITE MMČ NA
 
:40px">