Vuzem
Admin | 10. travnja 2020.

Jeste li se ikad zapitali zašto Međimurci Uskrs nazivamo Vuzem?

Uskrs i Vuzem dolaze od različitih korijena. Uskrs dolazi od glagola „uskrsnuti“ što je u direktnoj vezi s događajem koji se na taj dan obilježava – uskrsnuće Isusa Krista. Za razliku od njega, Vuzem u svom nazivu uopće ne evocira uskrsnuće. Ovaj naziv dolazi od indoeuropskog korijena vъzъm u značenju „uzeti“. To se odnosi na činjenicu da nakon razdoblja korizme i posta opet možemo uzimati (blagovati) meso. U obliku Vuzem ili Vazam koriste ga svi kajkavci što upućuje na njegovu starinu.

Govorili mi Uskrs ili Vuzem, redovito ne govorimo o samo jednom blagdanu, već o cijelom nizu blagdana koji nazivamo uskrsnim (vuzmenim) ili korizmenim razdobljem.

 

Korizmeno vrijeme

Ono počinje nakon poklada, nakon vremena u kojem smo se izludirali, bili nešto što nismo, izokrenuli uloge pa i spolove. Tradicionalno se poklade održavaju utorkom, a već sljedeći dan, u srijedu, slavimo Pepelnicu ili Čistu srijedu. Ovim danom započinje korizmeno razdoblje koje je u potpunoj suprotnosti s pokladnim.

Prije svega, korizma je vrijeme posta. Jela se sirutka, sir, krumpir, zelje s uljem, suhi grah. Zapovijedani post seljačkom stanovništvu nije teško padao. U ovom razdoblju sve su zalihe hrane za ljude i životinje koje su se uskladištile ljeti i ujesen već na izmaku. Proljetno razdoblje siromašno je razdoblje za tradicijska kućanstva koja sama si ne mogu priuštiti kupovanje namirnica u dućanima. Vjerojatno je i to jedan od razloga uvođenja čak 40-dnevnog posta koji danas povezujemo isključivo s crkvenim propisima.

Kroz cijelo vrijeme korizme posebno se pazilo na čistoću: spremala se kuća, ali i dvorište te gospodarski objekti. Uskrs je trebalo dočekati u čistom stanju što se odnosilo kako na psihičko tako i fizičko poimanje čovjekovog bivanja.

Niz blagdana

Na Cvjetnicu ili Cvetnu nedelju u prvom je planu tek propupalo proljetno cvijeće. U obliku okruglih ili izduženih buketića nosi se u crkvu gdje ga svećenik posvećuje. Na području Međimurja postoji nekoliko naziva za takve buketiće: presmec, puška, blažeki. Posvećeni buketići donosili bi se doma i koristili za zaštitu od zla. Neki bi ih odmah bacali na krov kuće, a drugi bi ih pak bacali u vatru za vrijeme velikog nevremena. Vjerovalo se da štite od udara groma, požara ili zla poput vještica i zmija.

U velikom tjednu zabranjeno je raditi u zemlji. Ukoliko se ipak radi, te se biljke neće primiti i posao se radi uzalud. Neki autori navode da to vrijedi samo od Velikog petka do Uskrsa jer je tada Isus položen u grob.

Zanimljiva je i zabrana nasađivanja peradi u to isto vrijeme. No, na Veliki petak je bilo dobro izgaziti gredice petama da ih krti ne ruju.

Na Veliki četvrtak ili Veliki petak trebalo bi početi s izradom jednog od najprepoznatljivijih simbola Uskrsa - pisanica. To su različitim tehnikama bojana kuhana ili ispuhana jaja. Na području Međimurja uobičajeno je bojanje prirodnim bojama, odnosno kuhanje jaja u ljuskama luka, broća, šafranu, mladim koprivama ili korama šljive, lipe, johe, trešnje, jabuke, kruške, duda i oraha. Korištenjem ovih materijala mogu se na jajima dobiti sve boje koje vidimo i u prirodi oko sebe.

Velika subota je u znaku vatre. Na crkvenim obredima pali se i blagoslivlja vatra. Ta se ista vatra mora donijeti u kuću i njome zapaliti vatra na ognjištu kako bi blagoslovljeni plamen cijele godine čuvao kuću. U mnogim je krajevima uvriježen običaj paljenja krijesa koji nazivamo vuzmenka. Vuzmenke su se palile ili po pojedinim kućama u manjem obliku ili na jednom mjestu za cijelu zajednicu i tada je bilo bitno da ona bude što veća i impozantnija.

„Vzeti“ meso

Uskrs ili Vuzem prvi je dan u kojem se smije blagovati meso te se stoga ujutro na misu nosi košarica s različitim namirnicama na posvećenje. U košarici se obavezno nalaze šunka i jaja, a prema želji mladi luk, kruh, kolači, mladi sir, hren, sol pa i rakija. Košaricu na posvećenje obično nosi mlada snaha u obitelji. Poslije mise se ne smije zadržavati u razgovoru s drugima, već se mora požuriti kući gdje će se blagovati posvećene namirnice. Što brže dođe doma to se smatra da je marljivija u kućanskim poslovima. Nakon toga obitelj provodi vrijeme zajedno. Ili kako smo imali čuti prilikom jednog od terenskih istraživanja gospođu u poznijim godinama: „Molilo se Boga.“

Pisanice

No, prava su posebnost našeg kraja „črne“ pisanice. Ove se pisanice izrađuju batik tehnikom. Na ljusku jaja se uz pomoć kičice (drvenog štapića na koji je namotan bakar i savijen u „klun“) nanosi vosak i iscrtava se motiv koji želimo. Potom se prazni prostori boje flomasterima u boji i opet zapunjavaju voskom. Takva jaja uranjamo u vodu u kojoj je prokuhana crna boja za tkanine ili sače. Nakon nekoliko minuta, jaja se vade van iz vode te se toplom krpom briše vosak s njih. Time se otkrivaju iscrtani dijelovi u šarenim bojama, dok je ostatak pisanice crn. Ovo je najstarija tehnika ukrašavanja pisanica na našim područjima i u suradnji s nositeljima vještina na terenu pokrenut je postupak upisa ove vještine na nacionalnu listu nematerijalne baštine.

Ovogodišnji Uskrs iznimka je u svakom pogledu te se gotovo nijedan od ovih običaja neće provoditi kao što je opisano. No, kao i uvijek, svaka nevolja prolazi, a nakon nje dolazi mirnije razdoblje lišeno velikih briga. Djelatnici Muzeja Međimurja Čakovec žele vam sretan Uskrs!

Janja Kovač, kustos etnografskih zbirki

 
ARHIVA VIJESTI
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
 
T/F +385 (0)40 313 499
EMAIL mmc@mmc.hr
LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja - 30. rujna
Ponedjeljak - Petak: od 7 do 18 sati
Subota - Nedjelja: od 10 do 14 sati
ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. listopada - 31. ožujka
Ponedjeljak - Petak: od 7 do 15 sati
Subota - Nedjelja: od 10 do 14 sati
Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.
PRATITE MMČ NA