Predmet dana: Teška strojnica MG 08
Admin | 22. travnja 2020.
Strojnice u stalnom postavu muzeja, najveća desno je MG 08

Priča kaže da je zakon gravitacije otkriven pukim slučajem: kada je engleskom znanstveniku Isaacu Newtonu s krošnje pala jabuka na glavu. Tada je, navodno, shvatio da ista sila drži Mjesec na putanji oko Zemlje. Neki tvrde da je to samo legenda. Postoji još puno sličnih priča. Jedna od njih govori kako je izvjesni Amerikanac, imenom Hiram Stevens Maxim, kao dijete pucao iz puške. Snažno oružje toliko ga je trznulo da se prosuo po podu koliko je dug i širok. Nezgoda ga se, navodno, jako dojmila pa je kao odrasli čovjek počeo razmišljati kako iskoristiti tu silu trzaja. I – heureka! Domislio se: silu reakcijske energije ispaljenog metka upotrijebio je za automatsko upravljanje oružjem. Tako je 1884. godine za milijune ljudi diljem svijeta rođeno oružje njihova sudnjeg dana - strojnica iliti mitraljez.

 

Naš današnji predmet dana je strojnica Maschinengewehr 08 ili kraće MG 08, prema godini projektiranja ili usvajanja kao standardnog oružja (1908.) u vojsci tadašnjeg Deutsches Reicha. Riječ je o jednoj od brojnih inačica Maximova originala. Izrađena je u Njemačkoj, u Deutsche Waffen und Munitionsfabrik u Berlinu početkom minulog stoljeća, a vjerno je služila u mnogim njemačkim, austrougarskim i bogtepitaj čijim još pješačkim divizijama. Oko 1945., pobivši već popriličan broj ljudi, umirovljena je, a desetak godina kasnije završila je u Muzeju Međimurja Čakovec pod brojem 11874. Danas šuti kao zalivena, no brojni Međimurci s ruskog fronta 1914. - 1918. zacijelo bi je prepoznali i silno se obradovali svojoj vjernoj družici i velikoj potpori iz ratnih dana. Ispaljujući impresivnih 450 metaka u minuti imala je zastrašujuću vatrenu moć. Kosila je i ubijala sve što je pred njom još bilo živo, na udaljenosti od gotovo tri kilometra. U žaru borbe znala joj se od silnih metaka usijati čelična cijev, no to nije bio problem jer se hladila vodom iz posebno konstruiranog spremnika. Zbog težine i nemogućnosti brzog premještanja MG 08 je bio nezgrapan za napadačke akcije te je uglavnom služio kao oružje obrane. Jadna ti majka ako si se našao u vidokrugu njezina ciljnika: lomila je kosti, rasprskavala lubanje, prosipavala utrobu, krv iz prostrijelnih rana šikljala je kao iz kabla… Ružno? Naravno, ali strojnica je samo radila svoj posao. Čovjek je držao okidač. Ta gomila željeza bila je toliko zastrašujuće oružje da je izazivala jezu među vojnicima svih zaračenih strana u Prvom svjetskom ratu. Strojnica je, doduše, uživala rešpekt vojnih stručnjaka već od svog nastanka 1884. godine, no njezine mogućnosti došle su do punog izražaja tek u Prvom svjetskom ratu. Zašto?

Početak Velikog rata, kako su ga tada zvali, bio je u znaku općeg oduševljenja, eksplozije domoljublja, podcjenjivanja protivnika, uzbuđenja i napetog iščekivanja. Političari i vojni stručnjaci najavljivali su brz, kratak i žestok sukob…. i naravno - pobjedu. Mladići od jedva dvadesetak godina, još i ne okusivši miris baruta i smrti, već su se vidjeli ovjenčani slavom, okruženi oduševljenim djevojkama i prsiju prepunih odlikovanja. A onda je krenulo. Rat se odužio, nije popuštao na žestini i svake je godine postajao sve mlađi i poletniji, a golobradi ratnici posijedili su i ostarili već nakon prvog juriša. Najave velikih pobjeda, trijumfa i slave izostale su i sasvim nestale iz imaginacije vojnika. Štoviše, umrijeti brzo i iznenada postao je poželjan kraj tih neljudskih patnji. Manji broj dobro pozicioniranih strojnica mogao je za nekoliko minuta doslovno satrti koncentriranu neprijateljsku ljudsku silu, no unatoč toj posve očiglednoj činjenici većina generala jednostavno nije shvaćala što se događa. Oni su i dalje uporno slali ljude u napad s običnim puškama, ravno pred teške strojnice. Topništvo je, doduše, imalo zadaću prije juriša zaprečnom vatrom rasturiti mrskog neprijatelja, nakon čega bi pješaštvu preostalo da se mirno ušeta u razbijene neprijateljske redove i likvidira preživjele. No vraga, suprotna strana se tome dovinula te se prije topničke pripreme jednostavno povukla i onda ponovno vratila pred sam početak juriša. Tako je svaki juriš tih jadnika uvijek iznova dočekan ubojitom strojničkom vatrom i debelim slojem bodljikave žice na koju su padali kao snoplje. Rijetki su se uspjeli dovući do prvih protivničkih rovova i prije smrti vidjeti lica svojih neprijatelja. Kakav uspjeh! Pojedinačan uzmak smatrao se izdajom, kažnjavan je strijeljanjem i žigosan kao najveća sramota. Pa sad ti biraj. Broj mrtvih bio je stravičan: nekoliko stotina tisuća, ponekad i milijun u jednoj bitci. Da je netko cijeli taj kaos i urnebes gledao s visoka zacijelo bi gorko zaplakao i preklinjao Boga da to prekine, a možda bi prasnuo u smijeh promatrajući tu nemjerljivu količinu ljudske gluposti. Kad je 1918. godine napokon sve utihnulo zbilo se nešto zbog čega su mnogi preživjeli požalili što nisu umrli na bojnom polju: odnekud se stvorila španjolska gripa i bez ispaljenog metka povukla u ponor smrti dodatnih pedeset do sto milijuna ljudi. Tako je to, kad jednom krene smrt ne staje samo tako. Smrt se nema razloga bojati sama sebe pa ju ni najstrašniji pokolj ne može zaustaviti. Njezina noćna mora je život. Stoga se na tmurnom europskom obzorju već naziralo novo zlo: iza ugla vremena polako se počeo pomaljati jedan smiješan brčić. Strojnicu je čekala nova žetva.

A kako je danas? Stare strojnice gledamo u muzejima. Slušamo vodiča i zgražamo se: Zar je moguće da čovjek čovjeku radi takve stvari? Zaboravljamo, dakako, na kudikamo ubojitija oružja koje je stvorio naš naraštaj, a kojima već sutra možemo uništiti ne samo protivničke pukovnije nego i čitav planet. A tako je malo za to potrebno, tek dodirnuti okidač. Imamo li snage da to ne učinimo? Imamo, samo se moramo povremeno prisjetiti riječi jednog lika otprije dvije tisuće godina: Što čovjek ima od toga da pridobije cijeli svijet, ako je to platio svojom dušom.

Pripremio: Zlatko Bacinger

 
ARHIVA VIJESTI
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
 
T/F +385 (0)40 313 499
EMAIL mmc@mmc.hr
LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja - 30. rujna
Ponedjeljak - Petak: od 7 do 18 sati
Subota - Nedjelja: od 10 do 14 sati
ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. listopada - 31. ožujka
Ponedjeljak - Petak: od 7 do 15 sati
Subota - Nedjelja: od 10 do 14 sati
Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.
PRATITE MMČ NA