Predmet dana: Rimski republikanski denar Gaja Julija Cezara s područja sela Oporovec
Admin | 26. svibnja 2020.

Da ideja i provođenje pomno osmišljenoga ideološkog programa u svrhu promicanja vlastite političke karijere i cilja nije novotarija koju spretno prakticiraju suvremeni političari, dokazuje naš današnji predmet dana – rimski republikanski denar Gaja Julija Cezara. Ovaj prvorazredan primjer samo promocije kovan je daleke 49. godine prije Krista, na samom početku građanskoga rata, uvjetovanoga nadmetanjem za političku vlast, između Gaja Julija Cezara s jedne i Gneja Pompeja, s druge strane. Tako je naš predmet dana, jedan od nevjerojatnih 22 milijuna komada novca, koje je Cezar mimo volje Senata dao kovati kako bi platio vojnu službu svojim legionarima, a za tu se svrhu poslužio bogatom gradskom riznicom iz koje je osigurao 15 000 zlatnih i 30 000 srebrnih poluga, te veliku količinu srebrnoga novca.

 

Kao vrsnu znalcu političkoga marketinga, Cezaru novac nije predstavljao tek puko platežno sredstvo već komunikacijski alat, kojim je prikazivao motive svojih pobjeda, te političke i vojne dužnosti. Poput današnjih stručnjaka za PR, Cezar je jasno uočio da slika koju o sebi želi stvoriti u javnosti mora ponajprije odražavati vrijednosti koje ta javnost cijeni. Prosječan Rimljanin Cezarovog doba nije puno moralizirao, on je sebe i druge ponajprije sagledavao kroz uspjeh koji je postigao. Rimljani su tako nadasve cijenili moć i slavu, pa su zato i poruke koje je upućivao građanima Rima uglavnom sadržavale: prikaz njega kao nepobjedivoga i hrabroga vojskovođu, državnika koji skrbi za puk, te lojalnoga Rimljanina, odanog tradiciji i republikanskim idealima.

Međutim, naša se srebrna kovanica svojom porukom ponešto razlikuje od uobičajenih primjeraka Cezarovog novca. Na licu je tako prikazan slon kako napreduje udesno, gazeći zmiju i natpis CAESAR, a na naličju simboli pontifexa maximusa (vrhovnoga svećenika u antičkom Rimu), čiju je titulu Cezar nosio od 63. godine pije Krista.

Isticanjem vjerskih simbola Cezar je želio naglasiti svoj položaj vođe rimske religije, ali i poseban odnos s bogovima, koji je tobože utjecao na ishod njegovih brojnih ratova. Međutim, kako su amblemi pontifikata dotad vrlo rijetko prikazivani na novcu, upečatljivo je kako su te malobrojne kovanice s gotovo jednakom simbolikom bile one pojedinaca povezanih s njegovim suparnicima. Iako prosječan građanin Rima vrlo vjerojatno nije prepoznao na što aludira ikonografija Cezarovoga denara, to su zasigurno prepoznali njegovi protivnici i saveznici – glavne mete političkoga programa.

Najnaglašenija značajka na licu kovanice je prikaz slona, čija se simbolika tijekom helenizma povezivala s Aleksandrom Velikim, a tijekom trajanja kasne Rimske Republike njegov prikaz na svojem novcu daju kovati pripadnici obitelji Cecilii Meteli koja je indikativno bila u uskoj vezi s Cezarovim glavnim rivalom – Gnejem Pompejom. Sam Pompej sebe je smatrao novim Aleksandrom Velikim, pa je tako tijekom svog prvog trijumfa, 81. godine prije Krista – nastojeći impresionirati građane Rima – pokušao kočijom sa slonovskom zapregom pobjedonosno ˝umarširati˝ kroz gradska vrata. Kako zbog veličine životinja ulaz nije bio dovoljno velik, osramoćeni je junak morao improvizirati uobičajeni način trijumfalnog ulaska u Rim. Pompejeva opsjednutost slonovima trajala je tijekom njegove cijele karijere, pa ih je tako angažirao i tijekom ekstravagantnih igri održanih prigodom otvaranja njegovoga kazališta 55. godine prije Krista. Tom su prilikom slonovi napravili darmar u publici, koja ga je nakon toga proklela, a Ciceron – koji je i sam prisustvovao otvorenju – ismijao.

Prikaz zmije pak aludira na alegorijsku bitku između dobra i zla. Naime, Rimljani su zmiju i slona smatrali prirodnim neprijateljima. Plinije Stariji tako u jednom je od svojih djela donosi priču u kojoj zmija osljepljuje i udavljuje slona, ali i sama na kraju biva zgnječena od padajućeg neprijatelja. Ovom je scenom Cezar identificirajući se sa slonom predvidio svoj sukob s Pompejom, tik pred početak građanskoga rata čiji je ishod tada – kao i onaj slona i zmije s kovanice – bio još neizvjestan.

Dakle, Cezar je kovanjem pomno osmišljene kovanice, simbole svojih protivnika upotrijebio protiv njih samih, a izrugivanjem Pompejeve opsjednutosti Aleksandrom Velikim, promovirao je svoj politički program na teret reputacije svojega protivnika. Baš kao i današnji političari – kojima djelatnici PR-a pripomažu u vođenju složenih odnosa između elite i sve zahtjevnijeg puka – i Cezar je cijeloga života težio upravljanju svojim ugledom, tj. odnosom prema javnosti, a sve radi ostvarenja osobne ambicije. Međutim, za razliku od njih on nije imao ˝spin doktore˝, već je sam bio prvi pravi stručnjak za PR.

Pripremila: Branka Marciuš
Fotografija: Andrej Švoger

 
ARHIVA VIJESTI
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
 
T/F +385 (0)40 313 499
EMAIL mmc@mmc.hr
LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja - 30. rujna
Ponedjeljak - Petak: od 7 do 18 sati
Subota - Nedjelja: od 10 do 14 sati
ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. listopada - 31. ožujka
Ponedjeljak - Petak: od 7 do 15 sati
Subota - Nedjelja: od 10 do 14 sati
Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.
PRATITE MMČ NA