Šest najljepših muzejskih priča iz Međimurja
Admin | 31. srpnja 2020.

Muzej Međimurja Čakovec smješten je u Starome gradu Čakovcu, gotovo u samome gradskom središtu, u prostorima u kojima je gotovo 150 godina stolovala najpoznatija i najslavnija hrvatska aristokratska dinastija Zrinskih.

 
Obiteljska tragedija Katarine i Petra Zrinskog 1671.

Ova priča govori o usponu i padu najzaslužnije i najpoznatije hrvatske plemićke obitelji koja je gotovo 150 godina stolovala u Čakovcu. Priča počinje prvim spomenom knezova Bribirskih (Šubića), nastavlja se sa Zrinskima, a završava njihovom propašću u drugoj polovici 17. stoljeća. Naglasak ovog teškog i okrutnog, ali i nadasve poučnog povijesnog razdoblja stavljen je na tragičnu sudbinu obitelji Katarine i Petra Zrinskog, na razloge njihove propasti te posljedice koje je taj događaj ostavio na budućnost Hrvatske. Naracija muzejskog vodiča uvodi vas, ne toliko u političku koliko u ljudsku, obiteljsku i emotivnu stranu ove povijesne epizode. Vrijedno za čuti.

Askos – međimurska Vučedolska golubica

Vučedolska golubica nadaleko je poznata keramička posuda u obliku ptice s arheoloških iskopina u Vučedolu kod Vukovara, nastala između 2800. i 2400. godine pr. Kr. Manje je, međutim, poznato kako je u Međimurju, kod Goričana, otkrivena prastara keramička posuda također iznimne ljepote. Askos, kako nazivamo taj obredni vrč, star je više od 2500 godina i smatra se jednim od najljepših arheoloških nalaza u Hrvatskoj. Muzejski vodič će vas uvesti u zanimljiv svijet ljudi i kulture u čijem je okrilju askos nastao. Na trenutak ćete se misaono povezati s ljudima koji su nekoć živjeli između Mure i Drave. Zanimljivo.

Međimursko selo prije modernizacije

Kako je izgledalo međimursko selo prije pojave poljoprivredne mehanizacije? Čime su se ljudi bavili, kako su živjeli? Jesu li bili nesretni zbog svog tegobnog života ili su iz nekog razloga bili opušteni i zadovoljni? Kada je počela modernizacija i temeljita promjena načina života? Zašto se danas mnogi stariji Međimurci s nostalgijom prisjećaju tog vremena? Sve su to pitanja na koja će vam odgovoriti muzejski vodič. Ova priča dobar je poticaj za razmišljanje o dobrim i lošim stranama ubrzanog tehnološkog napretka i tragovima koje taj napredak ostavlja u našim životima. Mogu li u tom smislu stari Međimurci nečemu podučiti današnje naraštaje? Uvjerite se - mogu.

Građansko društvo u Međimurju početkom 20. stoljeća

Dvadesete i tridesete godine 20. stoljeća izuzetno su dinamične godine u Međimurju. Tadašnji poduzetnici, tvorničari i obrtnici svojom moći, novcem i inteligencijom potiču i podupiru četiri najvažnija društvena stupa: gospodarstvo, kulturu, šport i obrazovanje. U svim segmentima društveni život cvjeta, a Međimurje u stopu prati europske trendove. Muzejski vodič će u svojoj priči naglasiti činjenicu da poduzetni i energični ljudi mogu, ako im politička i općedruštvena klima to dopusti, preobraziti društvo i učiniti ga dinamičnim, poticajnim, kreativnim i naprednim. Veoma prikladno za usporedbu s današnjim vremenom.

Sjedinjenje Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom 1919.

Raspadom Austro-Ugarske 1918. godine nametnulo se pitanje Međimurja koje je do tada pripadalo ugarskom dijelu Monarhije, a nakon Prvog svjetskog rata ukazala se neponovljiva prilika povratka matici zemlji Hrvatskoj. Priča govori o tome kako je stanovništvo prepoznalo povijesni trenutak, sjedinilo sa sa svojom intelektualnom elitom te uz pomoć hrvatske vojske pokrenulo proces odcjepljenja. Proces nije bio lagan i nije prošao bez žrtava, no riješenost stanovništva, uvjerljivost domaćih intelektualaca pred mjerodavnim međunarodnim forumima te hrabrost hrvatskih časnika rezultirali su konačnim uspjehom. Međimurce se općenito smatra vrijednim i marljivim ljudima koji ne mare za politiku, no priča o njihovoj nepokolebljivoj odlučnosti da se nakon višegodišnjeg sustavnog odnarođivanja pridruže matičnoj zemlji i narodu govori posve suprotno.

Kratak prikaz povijesti Staroga grada Čakovca

Najpoznatiji i najposjećeniji spomenik kulture u Međimurju, Stari grad Čakovec, bio je više stoljeća dom nekoliko značajnih hrvatskih aristokratskih obitelji, od kojih su svakako najpoznatiji Zrinski. U njemu su se donosile sudbonosne odluke čije se posljedice reflektiraju i na današnje vrijeme, na suvremenu hrvatsku državu. Kako je nastalo to zdanje? Kako se kroz povijest razvijalo i u koje vrijeme je Stari grad dobio današnji izgled? Što se poduzima da taj dragocjen spomenik kulture postane neizostavan dio, ne samo međimurske i hrvatske, nego europske kulturno-turističke ponude. Zanimljiva pitanja čiji odgovori će vas iznenaditi.

 

Radno vrijeme:
PON – PET: od 7 do 15 sati (od travnja do rujna - do 18 sati )
SUB – NED: od 10 do 14 sati
Izvan radnog vremena prema dogovoru.
Vremensko trajanje svih šest priča – jedan sat.

Najave: 040 313 499
Ulaznice: od 10 do 20 kuna
E-mail: mmc@mmc.hr
www.mmc.hr

 
ARHIVA VIJESTI
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
 
T/F +385 (0)40 313 499
EMAIL mmc@mmc.hr
LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja - 30. rujna
Ponedjeljak - Petak: od 7 do 18 sati
Subota - Nedjelja: od 10 do 14 sati
ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. listopada - 31. ožujka
Ponedjeljak - Petak: od 7 do 15 sati
Subota - Nedjelja: od 10 do 14 sati
Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.
PRATITE MMČ NA