Umjetnička kolonija Štrigova – izložba radova Vladimira Blažanovića

I Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec u četvrtak, 5. srpnja 2018., otvorena je izložba akademskog slikara Vladimira Blažanovića (1953). Izložena su trideset i četiri ulja na platnu nastala u razdoblju od 1981. godine, kada je umjetnik diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, do danas. Izložba u MMČ-u dio je slikarove velike retrospektive, a njegovi radovi izloženi su još u Štrigovi i Prelogu, kao dio programa ovogodišnje Osme umjetničke kolonije Štrigova.

Na otvorenju su se okupljenoj publici obratili povjesničarka umjetnosti Dunja Horvat Weitner, načelnik Općine Štrigova Stanislav Rebernik i predsjednik Turističke zajednice Općine Štrigova Josip Mikec.

Vladimir Blažanović (Donji Hasić- BiH, 1953.) diplomirao je 1981. na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi V.J. Jordana. Uz štafelajsko slikarstvo radi i u tehnikama vitraja, mozaika i fresco slikanja. Blažanović je slikar iznimne senzibilnosti. Monografiju o njegovu opusu objavila je Margarita Sveštarov Šimat 2006. godine u nakladi Art-magazina Kontura. Živi i radi u Zagrebu. Od 1998. je član neformalne skupine umjetnika Contra, koji od 2015. izlažu u Muzeju, tijekom redovite ljetne manifestacije Umjetnička kolonija Štrigova, koja se ove godine organizira osmi put zaredom. Izložba u MMČ-u dio je velike retrospektive ovog umjetnika koja je postavljena na još dvije lokacije: u Prelogu (religiozni opus) i Štrigovi (dva apstraktna ciklusa radova na papiru). U Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec izložena su kapitalna Blažanovićeva djela, apstraktne kompozicije u tehnici ulja na platnu.

U predgovoru najnovije čakovečke izložbe povjesničarka umjetnosti Dunja Horvat Weitner napominje da Blažanović nije slikar blještavila. Tomu i doslovno svjedoči njegova ljubav prema plemenitosti tempere nasuprot masnoći i sjaju ulja, kao i ogroman broj apstraktnih lirskih crteža, profinjenih i pastelno nježnih, koje godinama izrađuje i pohranjuje u samoći svog ateljea. U vrijeme vladavine ega i bombastičnosti umjetnosti, Blažanović jednostavno kaže da se bavi – slikanjem, a njegov iskreni dijalog s medijem i sa samim sobom ne uključuje ni najmanju težnju prema stvaranju auratske umjetnosti. Pa ipak, u njegovu intenzivnom slikarskom traganju – obilježenom predanošću, izuzetnom radnom disciplinom i nesvakidašnjom duhovnom dimenzijom – svaka slika zrači nepatvorenom energijom stvaraoca koji svoju umjetnost istinski voli i kroza nju živi. (ENJ)

Please like & share:

Article written by admin