Druga polovica 19. stoljeća s prijelazom na 20. Čakovcu je donijela velike društvene, gospodarske i političke promjene. Razvijalo se moderno građanstvo, jačale trgovačke, poduzetničke i upravne djelatnosti. Među važnijim upravnim i poslovnim zgradama u današnjoj Ulici kralja Tomislava posebno mjesto zauzima Stara vijećnica, smještena na kućnom broju 4., izgrađena između 1850. i 1870. godine u tadašnjoj ulici Arpad.

Zgrada je nekada bila središte kotarskog poglavarstva u Čakovcu. Na katu su se nalazile prostorije uredi i dvorana za sjednice vijeća, dok je prostore prizemlja koristila policijska uprava (tzv ''hajduci''). Svoju upravnu funkciju zadržala je do početka 20. stoljeća, kada uprava prelazi u prostore nove ugaone zgrade kod današnjeg Trga Erugena Kvaternika (HZZO). Ono što je i danas čini jednom od prepoznatljivijih građevina gradske jezgre je njezino neogotičko arhitektonsko oblikovanje. Posebnost leži i u činjenici što su neogotički elementi u međimurskoj arhitekturi znatno rijeđi od klasicističkih i baroknih utjecaja, koji su na našem području zastupljeniji.

Riječ je o simetričnoj jednokatnici skladnog pročelja raščlanjenog u deset prozorskih osi između kojih su dekorativno-arhitektonski elementi - lezene. Središnji dio pročelja rizalitno je istaknut te naglašen četirima poligonalnim polustupovima na visokim bazama, čiji završeci podsjećaju na stilizirane akroterije (čime se dodatno pojačava neogotički izraz). Glavni ulaz u prizemlju oblikovan je lukom kroz čiju se vežu prolazi u dvorište, nadvratnikom i plitkim razdjeljnim vijencem, dok središnja os završava dekorativnim zabatom. Sa obje strane pročelja u razini prvoga kata ističu se lučno završeni prozori s elementima neogotičkih mrežišta, iznad njih medaljoni florealnih reljefnih ukrasa i niz slijepih lukova. Upravo su je u tim detaljima pojedini istraživači svrstali pod utjecaj sjevernotalijanske, odnosno lombardske arhitekture.

Povijesne fotografije i razglednice otkrivaju koliko se pročelje tijekom vremena promijenilo i koliko se današnji izgled prizemlja bitno se razlikuje od izvornoga. Tijekom 20. stoljeća prizemlje zgrade je prilagođavano novim sadržajima i potrebama: probijeni su novi ulazi, a nekadašnji lučni prozori zamijenjeni su pravokutnim izlozima trgovina. Na starim razglednicama kraja 19. stoljeća u prizemlju zgrade još se mogu vidjeti lučni otvori i dekorativni medaljoni koji danas više ne postoje. S obzirom na današnju podjelu prizemlja na više zasebnih trgovačkih prostora, može se pretpostaviti da su preinake izvedene i u unutrašnjosti građevine. U njoj je Udruženje zanatlija za srez Čakovec imalo svoje sjedište od 1948. do 1962. godine te od 1971. do 1983. godine.

Takve promjene nisu neuobičajene, naročito kod objekata koji nisu bili pod zaštitom. Povijesne građevine dugi niz godina prilagođavaju se novim funkcijama i potrebama građanstva, što ako gledamo iz današnje perspektive predstavlja problematiku za povijesnu važnost njezine izvornosti. Ipak, upravo nam usporedba nekadašnjeg i današnjeg izgleda omogućuje da jasnije prepoznamo što je od izvornoga arhitektonskoga oblikovanja sačuvano, što je izgubljeno, a što bi budućom obnovom bilo moguće ponovno naglasiti.

U tijeku je obnova pročelja unutar zaštićene gradske jezgre Čakovca, pa se može očekivati da će među budućim zahvatima biti i pročelje ove vrijedne neogotičke građevine. Takva bi obnova bila važan doprinos očuvanju vizualnog identiteta Čakovca, ali i podsjetnik na nekadašnju upravnu funkciju zgrade gdje su se odvijale prve rasprave važne za razvoj grada.

Naravno, treba imati na umu da je obnova povijesnih pročelja složen proces koji često usporavaju visoki troškovi zahvata, neriješeni imovinsko-pravni odnosi te konzervatorski uvjeti. A upravo su konzervatorske smjernice ključne kada je riječ o zaštićenom kulturnom dobru kako bi se zadržala arhitektonska i povijesna vrijednost. Ukoliko smjernice ne uključuju vraćanju izvornosti pročelja u potpunosti, ostaje važno i pitanje kasnijih građevinskih preinaka i suvremenih elemenata, poput reklamnih natpisa i cimera, koji bi trebali biti oblikovani i postavljeni s mjerom kako ne bi nadjačali izgled pročelja.

Tajana Vidović, viša kustosica