U Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec danas je otvorena retrospektivna izložba renomiranog akademskog slikara Slobodana Benkovića – Boča. Pred prepunom dvoranom skup je pozdravila ravnateljica MMČ-a Maša Hrustek Sobočan.
Predsjednik čakovečkog ogranka Matice hrvatske i promotor događaja prof. Ivan Pranjić, opširnije je govorio o vrlo zahtjevnim pripremama za ovu izložbu te se zahvalio brojnim suradnicima i ustanovama koje su mu u tome pomogle. Posebice je ukazao na odgovornost zajednice i mjerodavnih ustanova na čuvanje Bočovih umjetnina te njegovanje uspomene na ovog velikog umjetnika i vrlo omiljenog čovjeka. Podrobnije o Bočovom umjetničkom opusu nadahnuto je i vrlo emotivno izlagala povjesničarka umjetnosti Karmen Farkaš.
• Ova izložba nas podsjeća i obvezuje da umjetnici takvog formata ne mogu i ne smiju ostati zaboravljeni. Slobodan Benković uspio je stvoriti veliki opus svojih djela a njegov originalan i prepoznatljiv stil, stavlja ga u sam vrh akademskih slikara sjeverozapadne hrvatske umjetnosti. Svakako treba zauzeti i svoje mjesto u suvremenom hrvatskom slikarstvu – kazala je, među ostalim Karmen Farkaš.
Uz brojne poštovatelje Bočovih djela, njegove bivše kolege i prijatelje, otvorenju izložbe nazočila je i njegova obitelj. Izložbu su zajednički postavile povjesničarka umjetnosti Karmen Farkaš i viša kustosica MMČ-a Erika Nađ Jerković, organizacijski su je podržali Muzej Međimurja Čakovec, Matica hrvatska Čakovec i Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec, a čast njezina otvorenja pripala je zamjeniku međimurskog župana Josipu Grivecu. Posjetitelji će postav moći razgledati do 8. studenoga 2019.
Slobodan Benković – Boč rođen je 1943. u Zagrebu, a prerano je preminuo 2005. godine u Novom Marofu, gdje je živio sa svojom obitelji. Srednjoškolsko obrazovanje i Pedagošku akademiju, likovni odjel završio je u Čakovcu, a na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti 1971. godine diplomirao je grafiku u klasi prof. Marijana Detonija. Dugi niz godina radio je kao profesor tehnologije, crtanja i dekorativnog slikanja u Graditeljskoj školi u Čakovcu. Također je radio kao profesor likovne umjetnosti u Ekonomskoj školi i Gimnaziji Josipa Slavenskog. Mnoge generacije učenika, koje je uvodio u svijet vizualnih umjetnosti, pamte ga po originalnim i danas modernim metodama poučavanja i pristupu umjetnosti koji je bio drugačiji od ostalih, daleko od propisanih i konvencionalnih normi.
Samostalno je izlagao više puta te je sudjelovao na brojnim kolektivnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Prva samostalna izložba bila mu je u Muzeju Međimurja u Čakovcu 1979., zatim 1985., a posljednja 2004. godine, pa nije slučajnost da se ovom retrospektivnom izložbom Slobodan Benković ponovno vraća, četrnaest godina nakon smrti u muzejski prostor. Bio je član HDLU-a u Zagrebu i Međimurju.
Ovom retrospektivom predstavljamo Benkovića kronološki u različitim fazama i tehnikama. Neka djela su već od prije poznata publici, no neka se pojavljuju prvi puta. Grafičar po struci, Benković voli crtu i liniju kojom naglašava crtež kao temelj svoje likovnosti, a zatim to sve ispunjava pigmentom koji je reduciran na nekoliko boja. Tehnike kojima se koristio bile su pastel-kreda-ugljen, akvarel, ulje i kombinirane tehnike. Težio je crtačkom perfekcionizmu i ekspresiji linije. Motivi su mu bili uglavnom iz njegovog kraja, zagorski pejzaži, omiljene mu Vrbe, obale uz Dravu, Bednju i Plitvicu, mrtve prirode osobito motivi cvijeća u vazi, ljudska lica kao maske, imaginarne ljudske figure, geometrizirani apstraktni oblici. Benković jako voli kadriranje i posebne formate, ali ipak slike ostaju bez klasičnih okvira što daje posebnu draž i intimnost slikama, originalnost i prepoznatljivost, tzv. okvir bez okvira.
Retrospektivna izložba Slobodana Benkovića – Boča od iznimne je važnosti, kao poseban kulturni događaj u Muzeju Međimurja Čakovec, jer ovo je zapravo prvo, predstavljanje autora u različitim fazama stvaralaštva četrnaest godina nakon prerane smrti. Zbog toga ova izložba ima memorijalni karakter, ona je svojevrsni hommage, počast i sjećanje na umjetnika, profesora i prijatelja, koji nas je zadužio svojom bogatom umjetničkom baštinom.
(prof. Karmen Farkaš, povjesničarka umjetnosti)
P.S.: U povodu izložbe tiskan je katalog s tekstovima prof. Ivana Pranjića, inicijatora izložbe, koji je s prof. Karmen Farkaš, autoricom koncepcije odabrao djela iz slikarove ostavštine u vlasništvu obitelji i čakovečkih srednjih škola u kojima je S. Benković radio kao likovni pedagog te naše uvažene književnice i profesorice dr. sc. Emilije Kovač. Likovni postav pedesetak odabranih slikarovih djela osmislile su Erika Nađ Jerković (MMČ) i Karmen Farkaš. (ENJ)