Da je u proljeće 1977. godine prilikom oranja njive u blizini starog korita rijeke Mure, na predjelu Muršćak, pronašao Jezušeka, ispričao je tadašnjem kustosu Arheološkog odjela Josipu Vidoviću, jedan mještanin Goričana. Iako je nalaz u prvi mah smatran uobičajenim, nakon ugodnog iznenađenja arheologa, ispostavilo se da je Jezušek član panteona jedne mnogo starije – rimske religije. Pregledom i analizom predmet je determiniran kao kipić Herkula, nastao u 2. stoljeću, te je razumijevanjem sretnog nalaznika otkupljen za fundus našeg Muzeja.

Herkul je rimski naziv za najvećeg grčkog božanskog junaka Herakla – sina Zeusa i Alkmene. Naoružan lukom, strijelom i čudnovatom batinom od masline te obučen u neprobojnu kožu Nemejskog lava, poznat je po svojoj snazi i brojnim uspješno izvršenim poduhvatima. U rimskoj je religiji, uz bogove Marsa i Merkura, treći značajni kultni lik koji je snagom, hrabrošću i upornošću stekao slavu i besmrtnost. Kao zaštitnik trgovačkog prometa, cesta i luka, teških fizičkih radnika i radnika u kamenolomima, stekao je veliku popularnost te mu se posvećuju brojni gradovi, hramovi i žrtvenici.

Herkul je rimski naziv za najvećeg grčkog božanskog junaka Herakla – sina Zeusa i Alkmene. Naoružan lukom, strijelom i čudnovatom batinom od masline te obučen u neprobojnu kožu Nemejskog lava, poznat je po svojoj snazi i brojnim uspješno izvršenim poduhvatima. U rimskoj je religiji, uz bogove Marsa i Merkura, treći značajni kultni lik koji je snagom, hrabrošću i upornošću stekao slavu i besmrtnost. Kao zaštitnik trgovačkog prometa, cesta i luka, teških fizičkih radnika i radnika u kamenolomima, stekao je veliku popularnost te mu se posvećuju brojni gradovi, hramovi i žrtvenici.

Kipić Herkula je primjerak vrsne i vješto minijaturno modelirane rimske brončane skulpture. Pretpostavlja se da je nastao u nekoj od kiparskih radionica današnje Kampanije, a u naše je krajeve uvezen posredstvom rimske trgovine koja je uslijedila neposredno nakon rimskih osvajanja prostora današnjeg Međimurja početkom 1. stoljeća. Ubrzani proces romanizacije novoosvojenih krajeva obilježavalo je naseljavanje novog stanovništva s italskog tla, s kojim dolazi nov način života i nova umjetnost.

Dakle, Jezušek s početka priče danas predstavlja jedan od najvrjednijih primjeraka rimskog umjetničkog obrta s prostora Međimurja te je uz stalni postav našeg Muzeja imao prilike biti dio brojnih velikih izložaba u Hrvatskoj. Svjedok je svojevremenih povijesnih okolnosti, trgovine, naseljavanja i načina života našeg kraja u tadašnjoj rimskoj provinciji Panoniji.

Branka Marciuš, viša kustosica