Nakon brončanog doba, u pripremi je izložba o mamutima iz Međimurja

Diplomirana arheologinja i profesorica povijesti, Čakovčanka Branka Marciuš, već gotovo puna dva desetljeća radi u Muzeju Međimurja. Kako nam je otkrila, interes za povijest, osobito stare utvrde i dvorce, javio se još u srednjoškolskim danima tako da nije mnogo dvojila oko izbora fakultetske naobrazbe. Završivši Filozofski fakultet u Zadru 2004. godine zaposlila se u čakovečkom Muzeju, u početku kao pripravnica, a nakon polaganja stručnog ispita kao kustos. Nakon godina rada i usavršavanja promaknuta je u zvanje više kustosice. Za naš portal otvorila je vrata Muzeja i uvela nas u tajne poslova kustosa.

- Kustos prikuplja muzejsku građu, bavi se njezinom zaštitom, stručno obrađuje te prezentira putem izložbi ili stalnog postava. Za razliku od izložbi koje su povremene, kod stalnog postava izloženi predmeti su izloženi kroz duži period, odnosno više godina, pojasnila nam je viša kustosica Marciuš koja je zajedno s Leom Čataj i Marijanom Krmpotić, konzervatoricama i arheologinjama Hrvatskog restauratorskog zavoda, te Frankom Ovčarić, asistenticom na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, jedna od autorica izložbe 'Na raskrižju promjena – Međimurje u brončanom dobu' koja se tijekom protekla dva mjeseca održavala u Muzeja Međimurja.

- Kad je riječ o izložbama kustos je taj koji sam osmišlja temu. Tako smo kod izložbe o brončanom dobu odabrali iz našeg Muzeja najznačajnije predmete koje čuvamo iz tog doba, osmislili izložbu i prezentirali javnosti, a po završetku izložbe predmete smo ponovo vratili u depo. Moram naglasiti da Muzej Međimurja ima izuzetno mnogo predmeta i ne možemo ih sve odjednom izložiti. Zbog toga se radi izbor najreprezentativnijih koji čine stalni postav, dok se ostali predmeti pospremaju u čuvaonice. U interesu nam je da i njih obradimo, izložimo i prezentiramo javnosti putem izložbi i kataloga, dodala je naša sugovornica.

Odlična posjećenost i suradnja sa srednjim školama

Arheologinje Hrvatskog restauratorskog zavoda tijekom prethodnih su godina radile iskopavanja na nekoliko lokacija u Međimurju i pronašle nalaze iz brončanog doba, a kako je Muzej Međimurja već otprije posjedovao vrijednu brončanodobnu građu koja se prikupljala još od njegovog osnutka, izložbom 'Na raskrižju promjena – Međimurje u brončanom dobu' oni su objedinjeni i prezentirani u obliku izložbe i popratnog kataloga. Izložba se mogla razgledati sve do 5. veljače.

- Vrlo sam zadovoljna, i reakcijama i odazivom, osobito učenika srednjoškolskog uzrasta. Profesorice povijesti iz pojedinih srednjih škola redovito dovode djecu na izložbe. Tu bih posebno istaknula Gimnaziju Josipa Slavenskog, čiji su gotovo svi razredi posjetili izložbu. Drago mi je da su profesorice povijesti prepoznale važnost ove zavičajne izložbe. Na taj način, učenici kroz razno-razne zadatke koje smo osmislili za njih, istražuju izložbu, rješavaju listiće i pronalaze tražene odgovore. Osim što nauče nešto novo upoznaju se sa samim muzejskim prostorom i njegovom izložbenim salonom gdje se održavaju izložbe. Nažalost, danas je vrlo malo roditelja koji dovode djecu u muzej. Uglavnom dolaze s profesorima i učiteljima, naglasila je viša kustosica Marciuš.

Izložbu je pratio i likovni natječaj koji je naišao na odličan odaziv vrtićaraca, ali i učenika osnovnih i srednjih škola, a razgledali su je i brojni posjetitelji tijekom nedavne Noći muzeja

Arheolozi kao diplomirani fizički radnici

Od značajnijih izložbi koje je pripremila tijekom radnog vijeka viša kustosica Marciuš izdvojila je izložbu 'Utvrda u srebrnoj žlici' iz 2020. godine, nastaloj kao rezultat sustavnih arheoloških iskopavanja i geofizičkih istraživanja nalazišta Stari grad Čakovec u razdoblju od 2013. do 2018. godine.

- Sam nalaz vrlo je zanimljiv. Pronađena žlica je senzacionalna jer je jedan od predmeta koje su koristili Zrinski. Na žlici se nalazi grb obitelji Zrinski te sa sigurnošću možemo tvrditi da je jedan od članova ove plemićke obitelji bio vlasnik žlice. S obzirom da imamo vrlo malo predmeta iz tog razdoblja, sama iskopavanja bila su vrlo značajna jer su po prvi puta otkrivene neke strukture utvrde za koje nismo znali konkretno da postoje, kao npr. kružne polukule koje su nekad bile dio utvrde. Prije nego su Zrinski izgradili uglate kule koje sad imamo, srednjovjekovna je utvrda imala kružne polukule na bedemima. Kad smo radili unutar zapadnog bastiona pronašli smo jednu takvu kasnosrednjovjekovnu kružnu polukulu. To je vrlo značajno jer do tada se nije znalo da postoji, ponosno je istaknula.

Osim na nalazištu Stari grad Čakovec viša kustosica Marciuš radila je na raznim nalazištima u Međimurju, od Ferenčice kod Preloga gdje su napravljena brojna geofizička istraživanja, no, nažalost, zbog imovinsko-pravnih odnosa radovi su prekinuti. Aktualno je i nalazište Bistričko polje, sjeverno od Donjeg Vidovca, gdje su na tri lokacije pronađeni ostatci naselja iz ranog i razvijenog srednjeg vijeka.

Kako pak izgleda samo arheološko iskopavanje, Branka nam je u šali rekla da su arheolozi zapravo fizički radnici s fakultetskom diplomom.

- Arheološko iskopavanje podrazumijeva rad u zemlji. Često nam pomažu studenti te prvenstveno gledamo da to budu studenti arheologije. Sve se radi ručno, nema tu bagera. Ručno se skida sloj po sloj te se već se na temelju oblika stratigrafije vidi gdje se što nalazi u zemlji. Uglavnom nema ostataka konkretne arhitekture kod nas, nego su to više-manje zemljana nalazišta, gdje se po strukturi, rahlosti ili boji zemlje može otkriti što se u zemlji nalazi. Ako naiđemo na tragove rupa od stupova, onda možemo zaključiti da je riječ o nekakvoj drvenoj arhitekturi, i na taj način se radi. Naiđemo pritom i na razno keramičke posuđe, objasnila nam je Branka.

Ostali "muzejski poslovi"

Pored pripremanja izložbi i arheoloških iskopavanja viša kustosica Marciuš upoznala nas je i s ostalim muzejskim poslovima koje obavlja, od vođenja dokumentacije i inventarizacije, gdje se svaki muzejski predmet mora popisati, sa svim podatcima koji se o njemu mogu prikupiti.

- Uz muzejsku građu koja je primarna, postoji i sekundarna dokumentacija koja uključuje razne dokumente koji objašnjavaju muzejski predmet, kao što su fotografije, negativi, planovi, crteži predmeta. Svaki dokument mora biti inventariziran. Inventariziramo i muzejsku građu i dokumentaciju koja prati muzejsku građu. Pored toga, radimo i revizije, gdje svako malo provjeravamo jesu li svi predmeti na broju u depoima i čuvaonicama. Također, stojimo na raspolaganju u slučajevima kad netko ima zahtjev za uvid u građu, kad istražuje povijesno razdoblje ili ga zanima neka vrsta predmeta. Usto, surađujemo i s drugim muzejima te posuđujemo našu građu za izložbe. Vodimo brigu i o redovnom restauraciji predmeta. Evo, sad će na restauraciju u Hrvatski restauratorski zavod ići 11 posuda koje posjedujemo iz željeznog doba, pojasnila je.

Nekada su kustosi bili zaduženi i za stručno vodstvo prilikom organiziranih posjeta Muzeju, no unatrag nekoliko godina taj je posao povjeren muzejskim vodičima. Tako imaju i više vremena za pisanje članaka za objavu u stručnim publikacija ili pak izvješća.

Stižu međimurski mamuti iz ledenog doba

- U Muzeju je uvijek radno. Gušt mi je doći na posao, jer znam da ću korisno utrošiti vrijeme. Uvijek treba nešto posložiti, napraviti. I kad misliš da si sve završio, opet se pojavi nešto novo što treba srediti ili organizirati. Nema šanse da padneš u monotoniju. Već sad znam da ću za dvije godine raditi izložbu o mamutima. Jest to daleko, ali opet treba se pripremiti. Imamo prekrasne nalaze vunastih slonova iz razdoblja ledenog doba. Nalaze sa šljunčara koje smo pronašli dali smo na konzervaciju u Hrvatski prirodoslovni muzej. U kontaktu smo i s kustosom iz Prirodoslovnog muzeja u Zagrebu te smo dogovorili da bi za kraj sljedeće godine pripremili izložbu o nalazima mamuta iz Međimurja, koje bi zajedno s njihovim predmetima iz fundusa objedinili u zanimljivu priču. Planiramo napraviti i rekonstrukciju mamuta u našem izložbenom salonu, što bi bilo vrlo atraktivno za djecu. Muzejski fundus i depo nepresušni su izvor novih ideja na temelju kojih možemo kreirati izložbe, zaneseno nam je pričala te dodala da svoju ljubav prema povijesti ne želi nametati sinu, kao ni suprug svoj veterinarski poziv.

U Muzeju pak su ovih dana započeli radovi na konstrukcijskoj obnovi SI i SZ krila palače, a to znači da će po završetku radova trebati prionuti poslu osmišljavanja novih stalnih postava, gdje će i kustosi muzeja imati pune ruke posla.

(MH)