EU projekti
Riznica Međimurja
Admin | 20.07.2021. 10:03

Kompleks Starog grada Zrinskih u Čakovcu

Novootvoreni Muzej nematerijalne baštine „Riznica Međimurja Čakovec“ smješten je u fortifikaciji Starog grada Zrinskih u Čakovcu. Kompleks Starog grada Zrinskih u Čakovcu najveći je profani spomenik Međimurske županije sa statusom zaštićenog nepokretnog kulturnog dobra od nacionalnog značenja za Republiku Hrvatsku. Ime Zrinski je dobio prema poznatoj obitelji hrvatskih banova i neustrašivih ratnika - branitelja granica ugarsko-hrvatskog kraljevstva od prodora Osmanlija, obitelji Zrinski. Od 1954. godine u Starom gradu djeluje Muzej Međimurja Čakovec. Klasični stalni postav zavičajnog muzeja postavljen je unutar centralne palače.

 

Projekt rekonstrukcije fortifikacije

No, u srpnju ove godine muzej je dobio novu muzejsku jedinicu, Muzej nematerijalne baštine pod imenom „Riznica Međimurja“ koja se prostire na dodatnih 2400 m². Novi Muzej orijentiran je na očuvanje, interpretaciju i promociju međimurske baštine obuhvaćajući nasljeđe, tradiciju, usmenu predaju, znanja i vještine.

Muzejski postav Riznice osmišljen je i izveden u sklopu projekta: „Rekonstrukcija i revitalizacija fortfikacije Starog grada Čakovec u Muzej nematerijalne baštine“. Projekt je sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) unutar operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. / Investicijska potpora u kulturu i očuvanje baštine“. Ukupna vrijednost projekta i iznos sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) iznosi 40.802.742,56 HRK, od čega je sufinanciranje EU u iznosu od 34.682.280,40 HRK (85% ). Preostalih 15% financirao je glavni investitor Međimurska županija, koja je izdvojila i dodatna sredstva za troškove statičke sanacije. Projekt se provodio u partnerstvu s Javnom ustanovom za razvoj Međimurske županije REDEA-om, Muzejom Međimurja Čakovec i Turističkom zajednicom Međimurske županije. Razdoblje provedbe projekta bilo je od 1. 5. 2017. – 30. 6. 2021. Radi se o financijski najvrjednijem projektu ulaganja u kulturnu baštinu na području Međimurske županije, ali isto tako i izvedbeno najzahtjevnijem projektu.

Uz potpunu građevinsku obnovu, odrađena je i statička sanacija fortifikacije i samih bedema, koja se pokazala iznimno važnom tijekom potresa koji su nedavno zahvatili naše područje. Obnovom su dostignuti sljedeći ciljevi:

  • rekonstruirana i revitalizirana fortifikacija Starog grada Čakovec površine 2.426 m²
  • rekonstruiran faksimil srušene barokne zgrade iz 18. stoljeća površine 764 m²
  • osnovan i opremljen namještajem, izlošcima i inovativnim tehnološkim rješenjima novi Muzej nematerijalne baštine pod imenom Riznica Međimurja
  • opremljena suvenirnica i dodatni komercijalni sadržaj (caffe bar pod zvonikom)
  • opremljeni prostori za dodatne edukativne sadržaje (izložbe, konferencije i radionice)
  • ostvarena prilagodba za osobe s invaliditetom s naglaskom na osobe smanjene pokretljivosti te slijepe i slabovidne osobe (podizna platforma, dizalo, linije vodilje, višejezični opisi postava i katalozi na Brailleovom pismu, višejezični audio vodiči, taktilne mape)

Već samom vanjskom obnovom fortifikacije cijeli kompleks dobiva na vrijednosti, a kreiranjem dodatnog sadržaja - Muzeja nematerijalne baštine, povećava se mogućnost korištenja cijelog kompleksa i stvaranja novih sadržaja i kulturno-turističkog proizvoda.

 

Inovativna arhitektonska rješenja u obnovi

Projektom obnove implementirana su i neka suvremena arhitektonska rješenja poput staklene nadstrešnice iznad terase glavnog bastiona te oblaganja vanjskog stubišta uz sjeverni bočni bastion čeličnom opnom. Terasa središnjeg bastiona ima funkciju vanjskog natkrivenog višenamjenskog prostora s ulazom u toranj - vidikovac. Nova nadstrešnica nad terasom izvedena je iz drvenih lameliranih nosača i pokrivena je staklenim pločama. Vidljivi (rubni) dio podgleda ove nadstrešnice koji se nalazi iznad grudobrana obložen je pločama od inoxa u crnoj boji sa završnom reflektirajućom obradom (efekt crnog stakla). Novo dograđeno stubište je armirano betonsko, a zidovi i krov stubišta obloženi su Corten čelikom. Njegovo svojstvo je da prirodno patinira pod utjecajem promjena vlažnosti zraka te na površini formira patinu boje hrđe. Corten čelik posljednjih se godina koristi kao završni i ukrasni materijal umjesto klasične fasade. Iskoristili smo i mogućnost rezanja materijala te je pročelje vanjskog plašta stubišta perforirano u formi uvećanog logotipa novog Muzeja. Logotip korespondira s prilagodbom muzeja za posjet slijepih i slabovidnih osoba pa je u tom smjeru i dio logotipa koji nosi naziv „Riznica Međimurja“ zamijenjen Braillovim pismom. Metoda interpolacije, tj. uvođenja suvremenih materijala u već postojeću povijesnu strukturu princip je revitalizacije baštine u arhitekturi koja je u praksi u Europi na snazi još od sredine 20. stoljeća i toga se ne trebamo bojati. Svaka je radnja dobila prethodno odobrenje od strane konzervatorske struke.

 

Stalni postav „Riznice Međimurja“

Veći dio prostora obnovljene fortifikacije iskorišten je za muzejske sadržaje.

Novi Muzej orijentiran je na očuvanje, interpretaciju i promociju međimurske baštine obuhvaćajući nasljeđe, tradiciju, usmenu predaju, znanja i vještine. Muzej je i inovativan, moderan, tehnološki osviješten, društveno odgovoran, prijateljski orijentiran prema svim socijalnim skupinama s naglaskom pristupačnosti prema slijepim i slabovidnim osobama.

Muzej se prostire kroz prizemlje i prvi kat manjeg sjevernog bastiona i zgrade koja ga povezuje sa centralnim bastionom. Smjer kretanja posjetitelja kroz muzej počinje od gornjeg kata prema niže. Na prvom katu postava Muzeja nematerijalne baštine „Riznice Međimurja“ prezentiraju se sva zaštićena nematerijalna kulturna dobra koja nalazimo na području Međimurja te vjerovanja i predaje kao oblik usmeno predajne baštine ovog područja. Trenutno brojimo 13 nematerijalnih kulturnih dobara upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, od kojih su dva upisana i na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva UNESCO-a: Medičarski obrt na području SZ Hrvatske, Umijeće izrade tradicijskih dječjih igračaka s područja sjeverozapadne Hrvatske (upisano i na UNESCO-vu listu), Međimurska popevka – tradicijski napjev Međimurja (upisano i na UNESCO-vu listu), Svetomarska mikrotoponimija, Štrigovska skupina govora, Tradicijsko lončarstvo na području SZ Hrvatske, Tradicijsko umijeće izrade čipke na području Svete Marije, Umijeće izrade i sviranja cimbala u Podravini, Međimurju i Hrvatskome zagorju, Umijeće izrade tradicijske pokladne maske pikač, Umijeće izrade tradicijskog božićnog nakita – kinč, Umijeće izrade nakita – božićnog lustera na području sjeverozapadne Hrvatske, Umijeće sviranja na tamburama farkašicama u sjevernoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Umijeće vađenja zlata – zlatarenje u Međimurju te Hrvatske tradicije slavljenja sv. Martina biskupa, Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što. Na dio postava o zaštićenim kulturnim dobrima nastavlja se dio o usmenoj tradiciji. Tu su prezentirane vrlo žive i intrigantne priče o nadnaravnim bićima poput svečara, dravskih i murskih deklica i vila, vodenjaka, vraga, pesjaneka. Postojanje ovih bića duboko je povezano s okolišem i prirodnim pojavama s kojima su se ljudi na ovom području susretali. Dio postava posvećen je predaji o zmaju Pozoju koja još uvijek živi u Međimurju.

Iz gornjeg postava se preko novosagrađenih stepenica izlazi iz zgrade i ponovno ulazi u postav koji se proteže prizemljem. Tema donjeg dijela postava uvjetovana je prostornom izvornom namjenom utvrde čakovečkoga Starog grada iz vremena kada su u njoj bile smještene tamnice, oružje i oprema, stanovi vojske, konjušnice itd. Postav je podijeljen na sljedeće interpretacijske cjeline: Razvoj oružja i opreme te sustav obrane čakovečke utvrde od 13. do 17. stoljeća, Zatvorenici u čakovečkome Starom gradu od 16. do sredine 20. stoljeća, Život u čakovečkome Starom gradu, Vojni pohodi međimurskih feudalnih gospodara, Obrambeni sustav na rijeci Muri u 16. i 17. stoljeću.

U opremanju novog Muzeja maksimalno su se iskoristile mogućnosti novih tehnologija poput 3D mapping tehnologije, hologramskog prikaza, multimedijskih ekrana i prikaza, 4D tehnologije doživljaja vibracija, zvukova i svjetlosnih efekata, specijalizirana aplikacija za pametne telefone s uslugama vođenja i interpretacije.

Posjetitelji mogu vidjeti repliku čardaka na rijeci Muri, repliku dravske šajke (čamca), autorsku kiparsku izvedbu dekonstruirane legende o čakovečkom zmaju Pozoju, svjetleće stablo svijeta, hiperrealistične skulpture povijesnih likova u prirodnoj ljudskoj veličini, tradicijsku međimursku pokladnu masku „pikač“, hologram Nikole Zrinskog Sigetskog, zatvorenike u tamnicama, tajni labirint i poučne animacije.

Novi Muzej službeno je otvorio premijer Andrej Plenković na završnoj konferenciji projekta 13.07.2021. godine, uz prisutstvo ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek.

Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica muzeja

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
 
Trg Republike 5, 40000 Čakovec
T/F +385 (0)40 313 499
EMAIL mmc@mmc.hr
LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja - 31. listopada
Utorak - Petak: od 8 do 18 sati
Subota - Nedjelja: od 10 do 18 sati
ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. studenog - 31. ožujka
Utorak - Petak: od 8 do 15 sati
Subota - Nedjelja: od 10 do 14 sati
Ponedjeljkom, blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren. Rad s korisnicima je od ponedjeljka do petka u razdoblju od 9 do 14 sati, uz prethodnu najavu i dogovor s kustosima pojedinoga odjela.
PRATITE MMČ NA