Zašto se otvaraju muzejske izložbe posvećene važnim povijesnim događajima? Odgovor bismo možda mogli pronaći u inverziji postavljenog pitanja: „Izložbe posvećene važnijim povijesnim događajima postavljaju se jer ljudi smatraju da neki važniji povijesni događaji zavrjeđuju izložbu“. Drugim riječima, muzejska izložba je pokazatelj konsenzusa zajednice da je neki povijesni događaj važan, sudbonosan, prekretnički te dio kolektivne memorije. Kada, dakle, posjećujete izložbu o važnom povijesnom događaju znajte da tim činom zapravo „posjećujete“ širu zajednicu koja stoji iza tog događaja, a da sama izložba na svoj način razotkriva dušu te zajednice.

Događaj odcjepljenja Međimurja od mađarske države krajem 1918. godine u tolikoj se mjeri urezao u kolektivnu svijest da je postao dio ovdašnjeg identiteta, svojevrstan simbol prkosa i bunta protiv silnika koji umišljaju da se s nacionalnim osjećajem mogu poigravati kako im se prohtije.

Međimurci su davne 1918./1919. godine u tom smislu pokazali začudnu zrelost, pa je muzejska izložba o njihovoj odlučnosti da se riješe mađarske hegemonije dokaz da se ta zrelost u neoslabljenom obliku sačuvala do danas. Na izložbi Međimurci! Domorodci! Suženjstvu je našemu kraj! brojni posjetitelji imali su prigodu razgledati ne samo materijalnu ostavštinu tog događaja, nego i onu suptilniju, duhovnu, koja nesmanjenom žestinom tinja i danas u svijesti naših ljudi. Međimurci, budimo ponosni na to.

Domorodci! Medjimurci! Suženjstvu je našemu kraj!, izložba postavljena povodom 100. obljetnice odcjepljenja od mađarske države i pripojenja matici Hrvatskoj, bila je otvorena u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec od 8. siječnja do 28. ožujka 2019. godine.

Otvorenje izložbe povezano je sa spomendanom 9. siječnja 1919. – Danom donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države, koji je Hrvatski sabor proglasio danom spomena značajnim za očuvanje jedinstvenosti hrvatskoga teritorija.

Kako bi se dao kontekst događajima koji čine okosnicu na izložbi je prikazana situacija u Međimurju krajem 19. stoljeća odnosno početkom 20. stoljeća kao i pregled rada s jedne strane na mađarizaciji, a s druge strane na borbi za očuvanje hrvatskoga nacionalnog identiteta Međimurja. Tema Međimurja i Međimuraca u Prvom svjetskom ratu važna je jer izravno utječe na događaje koji su slijedili: međimurska revolucija u studenom 1918., prva vojna akcija za oslobođenje Međimurja, rad Narodnoga vijeća za Međimurje i pripreme za drugi pohod, ulazak hrvatske vojske u Međimurje na Badnjak 1918. te Velika narodna skupština u Čakovcu 9. siječnja 1919. godine. Nakon odlaska mađarske vojske i civilne uprave iz Međimurja trebalo je ponovno normalizirati život i postaviti novu hrvatsku upravu što je otežavala mađarska propaganda, čak i nakon mirovne konferencije u Trianonu koja je definirala rijeku Muru kao granicu Kraljevstva SHS-a s Mađarskom.

Ovu izložbu, u koju su puno truda uložili djelatnici međimurskih baštinskih ustanova Muzeja Međimurja Čakovec, Knjižnice Nikola Zrinski Čakovec i Državnog arhiva za Međimurje, posjetilo je oko 1700 posjetitelja. No treba napomenuti da je izložbu razgledalo i gotovo 2000 posjetitelja Noći muzeja 2019.

Uz organizirane grupe međimurskih osnovnoškolaca i srednjoškolaca za ovu je izložbu specifičan popriličan broj pojedinačnih posjeta, posebno Prekmuraca koji se pripremaju za 100. obljetnicu oslobođenja Prekomurja koje se dogodilo u kolovozu 1919. godine.

Stručno vodstvo izložbom odrađeno je za većinu od 41 grupe međimurskih osnovnoškolaca i srednjoškolaca koje su posjetile izložbu, a ponuđene su im i prigodbe radne bilježnice koje su se mogle rješavati tijekom razgledavanja.

Sretni smo kako je izložba bila prihvaćena u javnosti, a posebno zadovoljni komentarima posjetitelja, i pozivamo sve na našu sljedeću tematsku izložbu Stjepan Leiner. Prvi preparator i fotograf čakovečkoga Muzeja koja će biti otvorena već 5. travnja.