Zakoračili smo u razdoblje poklada. Pokladne maske kao odraz materijalne kulture i pokladni ophodi kao odraz nematerijalne predmet su proučavanja kustosica etnografskog odjela MMČ-a od samog osnivanja muzeja 1954. godine. Među prvim predmetima sakupljenima za fundus muzeja bile su upravo pokladne maske.

Pokladama se bavimo i danas. U petak, 7. veljače 2020. godine, kustosica etnografskih zbirki Janja Kovač održala je predavanje „Tu za repu, tu za ljen“ u Centru za kulturu „Rudar“ u Murskom Središću. U izlaganju je govorila o pokladama kao ritualu plodnosti koji vuče korijene od pretkršćanskih vremena. Kao i svaki ritual sastojao se od pokreta i teksta koji su u fragmentima očuvani i danas. Nezaobilazno ime u međimurskoj tradicijskoj kulturi Vinko Žganec zabilježio je mnogobrojne varijante pjesama koje se pjevaju prilikom ophoda maškara po kućama. Njihovom glazbenom analizom kao i analizom tekstova potvrđuje se njihova starina. Uz pjesmu, maškare izvode i određene pokrete. Obično je to skakanje, udaranje nogama u pod te kretanje u krug (npr. formiranje kruga prilikom ulaska u kuću). Sve su to pokreti kojima pokušavaju probuditi zemlju da se probudi i iz nje iznikne zelenilo.

Osim proučavanja literature o pokladama, na terenu se aktivno prate fašničke povorke i manifestacije. Ove smo godine pratili Serjanski fašnik održan u Murskom Središću u nedjelju, 09. veljače 2020. Od tradicijskih maski mogle su se vidjeti maske lafre koje je nosilo nekoliko skupina, dok su se domaćini najviše veselili serjanskim cimerima. Publici su se predstavile i mnoge suvremene maske te sve prepoznatljiviji svetomartinski krampusi.

Svake godine fotografiraju se pokladni običaji po Međimurju te se fotografije trajno pohranjuju u fototeci Etnografskog odjela. Tako se stvara arhiva uz pomoć koje se mogu pratiti promjene u ovom itekako živom segmentu međimurske tradicije. (Janja Kovač)