Shodno promicanju digitalne baštine i suradnji s Centrom za razvoj Hrvatske digitalne knjižnice, Muzej Međimurja uključio se izgradnji jedinstvene mreže virtualnih izložbi kojom se širim korisnicima omogućava lakše pronalaženje i korištenje digitalnih sadržaja. Na novoj mrežnoj stranici Nacionalne i Sveučilišne knjižnice u Zagrebu možete pogledati tri virtualne izložbe Kulturno-povijesnog odjela Muzeja Međimurja.

Prvi ostvareni digitalni vizual muzejskog fundusa bio je 2015. Godine s izložbom "Večernji soirèe" realizirana u sklopu projekta pHisCulture: Upoznajmo zajedničku povijest u kulturnoj suradnji za budućnost. Akronim pHisCulture (History and Culture kao "fiskultur" znači "razgibavanje" kulturne baštine.) nastao je putem prekograničnom suradnje Slovenije i Hrvatske čime se prekogranično proširila kulturna baština dviju regija, Međimurske i Pomurske. Kroz fundus Muzeja Međimurja Čakovec prezentiran je kulturno-društveni život građanske klase krajem 19. i početkom 20. stoljeća u Čakovcu, tzv. fin de siècle. Autorica izložbe je viša kustosica, sadašnja ravnateljica, Maša Hrustek Sobočan.

Godinu nakon,tog projekta, 2016. završena je još jedna virtualna izložba pod nazivom „Vrag vas skeljil Međimurci, idemo pljesat“ koja govori o poznatom skladatelju Josipu Štolceru Slavenskom (1896. – 1955.), rodom iz Čakovca, koji je živio i stvarao u turbulentnim vremenima obilježenim okvirom dvaju svjetskih ratova. Osnovu virtualne izložbe čine digitalizirane originalne i tiskane partiture, rukopisi te fotografije iz fundusa Memorijalne zbirke Slavenski. Riječ je o vrlo vrijednoj građi koja prelazi okvire lokalne vrijednosti, po važnosti, s obzirom na to da je Slavenski skladatelj od srednjoeuropskog značaja. Vizualni koncept izrađen je povodom 120- te godišnjice rođenja Slavenskog. Kao i kod prethodne realizacije, autorica je viša kustosica, sadašnja ravnateljica, Maša Hrustek Sobočan.

Treća virtualna interpretacija baštine realizirana je 2019. godine. Izložba pod nazivom Falat zemlje štera ima dušu..." digitalizirani je sadržaj u kojem je predstavljen život i rad čakovečkog skladatelja Ljube Kuntarića (1925. – 2016.). povodom 95-te godišnjice njegova rođenja. Glavna okosnica su muzejski predmeti iz fundusa njegove Memorijalne zbirke koji su materijalna ostavština priznatog skladatelja i građevinskog inženjera. Oaza glazbenog i građevinskog stvaralaštva vizualno je potkrijepljena muzejskim fundusom kojeg prati opisni tekst. Autorica izložbe je kustosica Tajana Vidović.

Ishod svih spomenutih interpretacija muzejskog fundusa ostvaren je putem različitih projekata. Ponajprije to obuhvaća stručnu obradu muzejskih predmeta, digitalizaciju baštine koja se svrstava u programe sustavne zaštite, očuvanja i unapređivanja kulturnih dobara RH te njenu prezentaciju putem novih vizualnih sadržaja. Time joj se daje na vrijednosti i značaju kao važnoj potrebi u propagiranju međimurske kulture koja zaslužuje biti od interesa za Republiku Hrvatsku. Digitaliziran je bitan dio muzejskog fundusa čime se Muzej Međimurja priklonio održavanju sustavne digitalizacije građe i doprinosu hrvatskoj kulturnoj baštini u europskom i svjetskom digitalnom okruženju te dao svoj doprinos u zaštiti i vrednovanju zajedničke kulturne baštine.

Tajana Vidović, kustosica kulturno-povijesnih zbirki