Predmet dana: Knjiga pravila Čakovečkog čizmarskog ceha koju je 1765. godine potpisala carica Marija Terezija
Admin | 28. svibnja 2020.

U srednjem vijeku, obrtnici su se dobrovoljno udruživali u zajednice, nazivane cehovima, kako bi zaštitili vlastita prava i interese. Prvi cehovi osnovani su u 10. stoljeću u Italiji, a kasnije su se proširili i ostatkom Europe. Prva cehovska udruženja u Hrvatskoj su se javila sredinom 15. stoljeća, a u Međimurju krajem 16. i početkom 17. stoljeća. Višestoljetna tradicija obrtničke proizvodnje u Čakovcu seže u, nama izrazito važnu godinu, 1579. godinu kada je poveljom Jurja IV. Zrinskog određeno slobodno trgovište u Čakovcu.

 

Za vrijeme vladanja Marije Terezije (1740. – 1780.) u Čakovcu su postojali čizmari, krojači, sedlari, remenari, kolari, zidari, urari, tklaci, bravari, sabljari, puškari, stolari i tesari koji su se udruživali u zajednice, a kao najstariji ceh u Čakovcu bio je upravo čizmarski. Prema povijesnim izvorima cehovi su, osim u Čakovcu, pretpostavlja se da su djelovali u Štrigovi, Prelogu, Goričanu, Kotoribi, Donjoj Dubravi, Donjem Vidovcu te Legradu. Masovnim razvojem manufaktura, prvih industrijskih pogona i ideje slobodnog tržišta cehovi su se postepeno počeli pretvarati u obrtničke zadruge koje su pak obuhvaćale širi djelokrug ljudi. Službeno su ukinuti 1872. godine.

U Muzeju Međimurja u fundusu Kulturno-povijesnoga odjela nalazi se Zbirka cehalija čiji predmeti svjedoče o postojanju i djelovanju cehova te kasnijih obrtničkih udruženja na području Međimurja od 17. do 20. stoljeća. U Zbirci su pohranjeni različiti predmeti poput cehovskih škrinja, pečatnjaka, tablica, pisanih dokumenata i isprava, cehovskih zastava, vrčeva, bakrenog posuđa, ključeva, lokota, brava i cimera.

Dio cehovske dokumentacije je i nekoliko knjiga odredaba koje je osobno potpisala habsburška carica Marija Terezija, a svrstavaju se među najvrijednije predmete u Zbirci. Riječ je o Knjigama pravila (tzv. artikuluši) cehova iz Čakovca koje su predstavljale temeljni zakon ceha kojega su se morali pridržavati svi članovi.

Današnja ilustracija prikazuje knjigu odredbi Čakovečkog čizmarskog ceha kojeg je 1765. godine potpisala spomenuta habsburška carica. Knjiga je uvezana u kartonske korice ukrašene ornamentiranim okvirom unutar kojega je minuciozno izrađen medaljon sa znakom obitelji Habsburg (lav s dvostrukim križem). Na prvoj stranici unutar crvenoga okvira zlatnim je slovima ispisano ime carice Marije Terezije te čizmarskog čakovečkog ceha. Osim carice, pravila su potpisali grof Franjo Esterhazy ("Comes Franciscus Esterhazy") i Ferdinand Scultéty ("Ferdinandus Scultety"). Sadržaj knjige, odnosno pravila, napisana su na pergameni latinskim jezikom. Uz knjigu je koncem vezan i pečat carice Marije Terezije. Riječ je o voštanom pečatu uloženom u drveni okvir na kojem je utisnut grb Habsburške Monarhije (okrunjeni dvoglavi orao s grbovima država Monarhije). Oko njega je nnatpis: "MARIA THERESIA D. G. ROM. IMP. GERM. HUNG. BOH. DALM. CROAT. SLAV. & REG. ARCHID. AUST." Ovo je tek jedna od nekoliko potpisanih knjiga koje se čuvaju u fundusu Muzeja. Njena očuvanost od velikog je značaja zbog materijalnog dokaza o najstarijem cehu u Čakovcu potpisanom od strane Habsburgovaca.

Zbirka cehalija
Inv.br – MMČ 6193
Materijal/Tehnika: papir, pergamena, karton, pozlata, vosak, tkanina, drvo
Dimenzije: v: 33 cm; š: 24,5cm

Pripremila: Tajana Vidović, kustosica kulturno-povijesnih zbirki

 
ARHIVA VIJESTI
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
 
T/F +385 (0)40 313 499
EMAIL mmc@mmc.hr
LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja - 30. rujna
Ponedjeljak - Petak: od 7 do 18 sati
Subota - Nedjelja: od 10 do 14 sati
ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. listopada - 31. ožujka
Ponedjeljak - Petak: od 7 do 15 sati
Subota - Nedjelja: od 10 do 14 sati
Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.
PRATITE MMČ NA