Predmet dana: Slika Smrt bana Nikole Zrinskog u Kuršanačkom lugu
Admin | 3. lipnja 2020.

Današnji predmet dana nije predmet koji imamo u fundusu, nego umjetničko djelo koje bismo željeli imati u stalnom postavu našeg muzeja. Radi se o slici koja potječe iz Čakovca i koja zaslužuje da bude trajno pohranjena i prezentirana upravo u Čakovcu. Radi se o nestaloj slici, konkretnije ulju na platnu koje prikazuje smrt bana Nikole Zrinskog u Kuršanačkom lugu.

 

Slika je djelo autora Josipa Horvata Međimurca, domaćeg slikara s kontroverznom političkom prošlošću. No, nije samo njegova biografija kontroverzna, kao i njegov svršetak, već je i tematika slike prikazana u vrlo neočekivanom i jedinstvenom odabiru motiva. Slika raskrinkava mit o pogibiji Nikole Zrinskog u Kuršanečkom lugu. Ovdje je prvi i jedini put prikazan Nikola VII. Zrinski Čakovečki kako umire od hica iz puške atentatora skrivenog u kuršanečkoj šumi, a ne od strane ugriza vepra, kako nam je servirano u službenoj verziji povijesti. Na žalost, raspolažemo samo ovom crno-bijelom reprodukcijom slike. Reprodukcija slike nalazi se u listu „Hrvatski domobran“ iz 1941., i tom se prilikom navodi da se slika nalazi u gradskoj vijećnici grada Čakovca.

Dakle, slika se do 1943. godine nalazila izvješena u gradskoj vijećnici u Čakovcu, a zatim joj se gubi trag. Pretpostavlja se da su ju odnijeli Mađari za vrijeme okupacije Međimurja u 2. svjetskom ratu, s obzirom da su Zrinske čvrsto integrirali u svoju nacionalnu povijest. Slika se prvi put se spominje na Horvatovoj samostalnoj izložbi u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu 1928. godine. Opisana je u prikazu izložbe u listu „Hrvatsko pravo“ 17.11. 1928, br. 5187, str. 4: "...Što se tiče druge Horvatove slike, bit će sigurno, da kod njezinog oživotvorenja nije uplivalo samo njegovo opće patriotsko mišljenje negi i posebice čakovačko porijeklo. To je slika koja prikazuje Smrt bana Nikole Zrinskoga u šumi kod Čakovca: austrijski vojnici opaljuju puške iz zasjede, dok se vepar tek približuje banu, koji nauznak klone. Tako prikazuje slikar tragični završetak slavnoga hrvatskoga bana prema dvima verzijama, dajuć prednost onoj (naročito iz mađarskih vrela), koja zabacuje priču o vepru. Zrinski na slici ima očitu fizionomiju Zrinskih. ..."

Tematikom Zrinskih u slikarstvu bavili su se hrvatski slikari Oton Iveković i Ferdo Quiquerez, no više u lirskom duhu nego li s čvrstom porukom i stavom kako je to učinio ovdje Horvat.

Slikar Josip Horvat Međimurec rođen je u Čakovcu 1904. godine. Školovao se u rodnom gradu, Nagykanizsi i Budimpešti, a Akademiju likovnih umjetnosti završio je u Beču. Umjetnički opus započeo je 1924. godine u Zagrebu. Proganjan i zatvaran od jugoslavenskih vlasti obolijeva od tuberkoloze kostiju te mu je zbog toga amputirana desna noga. Premda njegov opus počinje nastajati dvadesetih, a još intenzivnije se nastavlja tridesetih godina dvadesetog stoljeća, veći broj njegovih slika nastaje tijekom Drugoga svjetskog rata kada obnaša dužnost voditelja ratnoga slikarstva NDH-a. Tematizira mnoge teme, no uočljivo je slikarevo usmjerenje na hrvatsku povijest i njezine velikane. Zbog svojega zaposlenja u novinskom i odgojnom odjelu Ministarstva oružanih snaga Nezavisne Države Hrvatske, iako uopće nije bio niti politički niti vojno aktivan za vrijeme rata, strijeljan je nakon ulaska partizana u Zagreb 2. lipnja 1945. godine. Presuda je napisana naknadno, 7. rujna 1945. godine.

Istražila i pripremila: Maša Hrustek Sobočan, viša kustosica KPO

 
ARHIVA VIJESTI
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
 
T/F +385 (0)40 313 499
EMAIL mmc@mmc.hr
LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja - 30. rujna
Ponedjeljak - Petak: od 7 do 18 sati
Subota - Nedjelja: od 10 do 14 sati
ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. listopada - 31. ožujka
Ponedjeljak - Petak: od 7 do 15 sati
Subota - Nedjelja: od 10 do 14 sati
Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.
PRATITE MMČ NA