Treći dio ostavštine doniran je muzeju uoči 05. godišnjice rođenja čakovečkog skladatelja Ljube Kuntarića (1925. - 2016.) u sklopu koje spominjemo i prednajavu nove tematske izložbe kulturnopovijesnog odjela u studenom 2020. o njegovom opusu.

95 godina je prošlo od rođenja jednog od naših najpriznatijih Međimuraca – skladatelja Ljuboslava Ljube Kuntarića (1925. Čakovec - 1955. Volosko). Starijoj populaciji spomen na njegovo ime zvuči svakako poznato i blisko te se s nostalgijom prisjećaju svoje mladosti prvih ljubavi i plesnih koraka. S razlogom, jer je riječ o našem prvom i najpoznatijem skladatelju (šlagerskih) zabavnih skladbi druge polovice 20. stoljeća, iako je njegova domena bila znatno šira od toga. Ljuboslav Ljubo Kuntarić, rođen na današnji dan 20. lipnja 1925. u Čakovcu, bio je proslavljeni skladatelj, inženjer hidrogradnje te laureat brojnih nagrada i priznanja s područja glazbene kulture. Bez obzira na to što je po struci bio građevinski inženjer, najveća mu je ljubav ipak bila glazba na čemu je i stavljen veći naglasak zbog bližeg poznanstva javnosti njega kao skladatelja.

Glazbeni opus obuhvaća mu sve od zabavnih, plesnih melodija iz razdoblja festivala pedesetih i šezdesetih godina, preko složenijih glazbeno-umjetničkih rješenja koje je ostvario kao kompozitor mjuzikla, opera, opereta, filmova i igrokaza, zatim orkestralni, zborni, komorni i koncertni opus slavonskog, međimurskog, istarskog i dalmatinskog melosa te na kraju sakralni opus profinjenih i čistih harmonija kojem se posvetio nakon odlaska u mirovinu osamdesetih godina. Autor je mnogih evergrina čije su originalne melodije te obrade i danas aktualne na glazbenoj sceni od kojih se izdvaja antologijska pjesma Ta tvoja ruka mala u interpretaciji Ive Robića.

Ljubo Kuntarić bio je vrlo perspektivna osoba otvorena duha, svjesna svoje vrijednosti, talenta kojeg je nesebično širio, ali i značenja pohranjivanja vlastite dokumentacije s vjerom da će ono ostati sadašnjim i budućim naraštajima kao svjedočanstvo njegovog umjetničkog rada te da će kao takvo biti prepoznato i od kulturne institucije. A ono svakako je bilo prepoznato u njegovom Međimurju. Upravo je Muzeju Međimurja Čakovec povjerena briga i čuvanje baštine čakovečkog skladatelja, na inicijativu njegovog dugogodišnjeg prijatelja dr. Danijela Režeka. Muzej je svjestan svog bogatog i kulturnog nasljeđa te što ono predstavlja za nacionalnu glazbenu povijest, a to dokazuje predani rad muzejskih djelatnika vezan uz istraživanje, čuvanje i prezentiranje njegova opusa.

Uoči njegovog 95. rođendana u Muzej je pristigla i treća donacija ostavštine iz Voloskog koja broji preko 150 jedinica. Ona obuhvaća vrijedne dokumente iz vremena njegovog školovanja i glazbenog obrazovanja u Čakovcu, Varaždinu i Požegi tridesetih i četrdesetih godina 20. stoljeća te ispunjene kajdanke za solfeggio. Donaciju dopunjuju programske knjižice i najavni plakati glazbeno-scenskih djela, zatim razne projektne dokumentacije i tlocrte kao inženjera u tvrtki Opatija-projekt, studije i idejna rješenja kanalizacije liburnijske rivijere – od Matulja do Mošćeničke Drage iz pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća. Zanimljivu kolekciju čine i osobne crno-bijele fotografije te mnogobrojne singlice njegovih festivalskih, zabavnih, melodija poput Ta tvoja ruka mala, Sretan put, Zamagljen prozor, Autobus Calypso, U nedilju Ane i dr. snimljene na gramofonske ploče Jugotona. Izuzetno je dojmljiva njegova dokumentacija koja dokazuje vođenje i pisanje vlastite arhive, a tiče se popisa pjesama, korespondencije s direktorima zagrebačkog i riječkog kazališta, kao i vlastitih osvrta na pojedine glazbene i građevinske uspjehe koje je Kuntarić godinama skupljao. I ovog puta, građu je pripremila kćer Đurđica Eržišnik u suradnji s bliskim prijateljem Ljube Kuntarića pred kraj života, Davidom Deszöa, pri čemu im se zahvaljujemo.

Cijela druga polovica 2020. godine bit će posvećena životu te upoznavanju šire javnosti s umjetničkim stvaralaštvom našeg Čakovčanina kao uvertira u najveći doseg Muzeja vezan uz njegovu memoriju. Kako drugačije obilježiti Kuntarićev rođendan nego predstavljanjem njegove materijalne ostavštine kao izloženu oazu stvaralaštva. Nakon gotovo četiri godine predstavljanja baštine čakovečkog glazbenika prve polovice 20. stoljeća Josipa Štolcera Slavenskog (1896. – 1955.), Kulturno – povijesni odjel će ponovo predstaviti glazbenu baštinu i to onu koja se tiče druge polovice 20. stoljeća i autora Ljube Kuntarića. Ovim putem ćemo izreći i prednajavu nove tematske izložbe koja će obuhvaćati spomenuto.

Bogata ostavština čakovečkog skladatelja, u prenesenom značenju nazvana falat zemlje štera ima dušu, vrijedna je kulturna baština 20. i 21. stoljeća, a bit će prezentirana u Izložbenom salonu Muzeja povodom 95. godišnjice njegova rođenja u studenom 2020. godine. Toj najznačajnijoj i perspektivnoj namjeri Muzeja prethodila je donacija ostavštine i osnivanje Memorijalne zbirke Ljubo Kuntarić (2017.) te stručna obrada građe s rezultatom višesadržajnog projekta - prezentacija digitalizirane građe u virtualnom sadržaju (2019.) koje možete pogledati na službenim muzejskim stranicama - https://mmc.eindigo.net/kuntaric/.

Nadolazeću izložbu priprema kustosica kulturno-povijesnih zbirki Tajana Vidović. U tijeku je stručna obrada muzejske građe i priprema kataloga, pozivnica, plakata te osmišljavanje izložbenog postava. Sve do samog otvorenja Izložbe, javnost će se upoznavati s pojedinim glazbenim opusom kroz zanimljivosti iz njegova života potkrijepljeno muzejskom građom koja se čuva unutar Memorijalne zbirke. Do tada, upoznajte se ukratko sa stvaralaštvom Ljube Kuntarića kroz virtualnu izložbu (link je u prethodnom odlomku) i pozadinsku pratnju njegove najpoznatije melodije. - https://www.youtube.com/watch?v=BmlcJ8hunZY

Tajana Vidović, kustosica kulturno-povijesnih zbirki