Znanstveni skup je održan u Muzejsko-informativnom centru (MIC) Muzeja Međimurja Čakovec u subotu 12. 9. 2020. godine.

Skup je održan u skladu s epidemiološkim preporukama, u nešto smanjenom obimu izlagača od prijavljenih. Naime, izlagači iz Mađarske su odustali od dolaska s obzirom da bi nakon povratka u svoju državu morali ostati u samoizolaciji u trajanju od 14 dana. Svejedno je dan bio ispunjen vrlo zanimljivim predavanjima ostalih 11 izlagača te je skup potrajao do 14.30 sati.

Skup su otvorili pročelnica UO za obrazovanje, sport i kulturu Blaženka Novak, predsjednik Društva Braće Hrvatskog Zmaja Marijan Ramušćak kao glavni organizator te ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest Gordan Ravančić.

Ostali organizatori skupa bili su: Muzej Međimurja Čakovec, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti HAZU, Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Hrvatski institut za povijest, Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu, Zrinska garda Čakovec, Zrinski konjanici Čakovec.

Skup je organiziran povodom 400. obljetnice rođenja grofa Nikole VII. Zrinskog Čakovečkog, hrvatskog bana, vojskovođe, književnika i humaniste prepoznatog i hvaljenog na svim europskim dvorovima svoga vremena.

Nikola VII. Zrinski ( Čakovec, 1. svibnja 1620. – Gornji Kuršanec kod Čakovca, 18. studenoga 1664.) bio je jedna od najistaknutijih osoba hrvatskog i ugarskog političkog i društvenog života 17. stoljeća. Bio je hrvatski ban, vojskovođa i pjesnik.
U Beču je 1651. objavio djelo „Jadranskoga mora sirena“ („Adriai tengernek Syrenaia“) koje se danas smatra jednim od najboljih djela mađarske barokne književnosti. Godine 1662. utemeljio je knjižnicu sa stručnim katalogom na latinskom jeziku, poznatu pod nazivom „Bibliotheca Zriniana“, danas fond od 731 knjižnih jedinica pohranjenih u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Veliki uspjeh zimske vojne proslavio je Zrinskog u cijeloj Europi. U siječnju i veljači 1664. prodro je u osmanski teritorij sve do Osijeka, gdje je zapalio poznati Sujelmanov most i time nanio veliku štetu osmanskoj vojsci i gospodarstvu. Nakon tzv. sramotnog Vašvarskoga mira postao je vodeća osoba u protuhabsburškoj uroti, ali je nedugo potom smrtno stradao u lovu na vepra 18. studenoga 1664. na području lovišta zvanog Kuršanečki lug.

Do kraja godine će biti tiskana i knjiga s cijelim znanstvenim i stručnim tekstovima prijavljenih izlagača.

Predavanja su održali:

1. Prof. dr. sc. Hrvoje Petrić, O Nikoli VII. Zrinskom i njegovom dobu
2. Prof. Ivan Pranjić u ime dr. sc. prof. em. Alojza Jembriha, na temu: Nikola VII. Zrinski u njemačkom romanu (1799.) i kajkavskom izdanju (1833.)
3. Akademik Dragutin Feletar, Nikola VII. Zrinski i Legrad
4. Dr. sc. prof. em. Stjepan Hranjec, Ban u stihu
5. Doc. dr. sc. Anđelko Vlašić, Nikola VII. Zrinski u autografu Putopisa Evlije Čelebija
6. Prof. dr. sc. Petar Feletar, Sustav obrane na Muri u doba Nikole VII. Zrinskog
7. Mr. sc. Marijan Kalapurić, Vašvarski mir u državnom arhivu Austrije
8. Mr. sc. Nikola Cik, Spomenici Nikole VII. Zrinskog
9. Mr. sc. Vladimir Kalšan, Nikola VII. Zrinski Čakovečki – vitez zlatnog runa
10. Mag. educ. hist. Magdalena Vrbanec, Suvremena prezentacija baštine Zrinskih u Muzeju Međimurja Čakovec
11. Mr. sc. Niko Maras, Nikola VII. Zrinski u udžbenicima povijesti

Maša Hrustek Sobočan