Vjerujem da ste svi koji ovo čitate u životu posjetili neki muzej ili galeriju. Kao posjetitelja su vas dočekali predmeti izloženi u nekom prostoru popraćeni tekstovima, a često i multimedijom. To što u tom trenutku svi mi kao posjetitelji vidimo samo je vrh sante leda, odnosno muzejskog posla.

Rad izvan muzejskih zidova

Kako Muzej Međimurja Čakovec ove godine obilježava 70 godina postojanja koristim ovu priliku da u narednim člancima čitateljima približim djelovanje muzeja iznutra, vrlo često nevidljivo posjetiteljima i sveukupnoj zajednici.

Osim rada s predmetima unutar samog muzeja, stručni djelatnici muzeja često provode i terenski rad. To znači da odlaze iz muzeja i na području djelovanja muzeja provode istraživanja i prikupljaju predmete. Istraživanja mogu biti usmjerena na prikupljanje predmeta, na prikupljanje informacija od kazivača te bilježenje aktualnog stanja na terenu.

Porcijunkulovo kao predmet istraživanja

Etnografski odjel MMČ-a posvećen je proučavanju načina života u Međimurju u svoj svojoj cjelovitosti; od načina odijevanja, priskrbljivanja hrane, vođenja kućanstva i gospodarstva do običaja i obreda. Jedan od takvih običaja su i proštenja koja u etnografskom smislu predstavljaju blagdan, poseban dan u odnosu na druge radne dane ispunjene svakodnevnih poslovima. Ona su mjesto vjerskih susreta, trgovačkih djelatnosti, razonode i dokolice, nacionalnih, jezičnih i kulturoloških ispreplitanja. Stoga su izuzetno zanimljiva za pratiti, posebno u dužem vremenskom razdoblju.

Najstarije slike s Porcijunkulova pohranjene u MMČ-u su iz 1993. godine, a snimili su ih kustosica Etnografskog odjela Smiljana Petr-Marčec i muzejski fotograf Bojan Damiš. Desetak crno-bijelih fotografija prikazuju štandove s tradicijskim obrtima poput medičarstva, košaraštva i užarstva. Fotografiju su popraćene i dodatnim podacima, poput naziva obrta i vlasnika, adrese na kojoj je obrt i telefonskog broja za kontakt. Razvojem digitalnih fotoaparata uvelike je olakšan terenski rad te se Porcijunkulovo u posljednjih desetak godina prati gotovo iz godine u godinu. Brojnim fotografijama dokumentirana su ponajviše nematerijalna dobra poput medičarstva, košaraštva, črnih pisanica, izvođenja međimurske popevke ili ispiranja zlata, svečana procesija koja se tradicionalno održava 2. kolovoza. No, osim tih direktnih tema fotografije svjedoče i o drugim aspektima ove manifestacije kao što su promjena lokacije štandova, prestanak pojavljivanja pojedinih obrtnika, vizualni identitet manifestacije i slično.

Trajna pohrana i dostupnost javnosti

Muzej Međimurja Čakovec vrlo aktivno i promišljano provodi terenska istraživanja s ciljem prikupljanja što relevantnije i raznolikije baze podataka uz pomoć kojih se interpretiraju postojeći ili novi muzejski predmet. Sav prikupljeni materijal se obrađuje i trajno pohranjuje u muzejskoj dokumentaciji. Spomenimo da MMČ u fondu fototeke ima gotovo 12 000 invertiranih fotografija, među kojima je najveći broj nastao upravo tijekom terenskog rada muzejskih djelatnika. Muzej kao javna institucija ima obavezu omogućiti uvid u svoje predmete zainteresiranim pojedincima, pa tako i dokumentaciju pohranjenu u sekundarnim fondovima poput fototeke. Na taj način višegodišnji rad muzejskih stručnjaka može biti maksimalno iskorišten; od pripreme tematskih izložbi do istraživanja zainteresiranih pojedinaca.

Janja Kovač, viši kustos Etnografskog odjela