Nogometna javnost posljednjih godina prati vrlo uspješnu igru engleskog kluba Manchester Cityja u kojem trenutno igra i dvoje hrvatskih reprezentativaca. Jeste li znali da je i Čakovec u razdoblju između dva svjetska rata imao svoje „građane“ odnosno „purgare“?

Dosad smo se pretežno bavili Čakovečkim športskim klubom (ČŠK) jer je najviše građe vezane uz sport koja se čuva u Muzeju Međimurja Čakovec vezano upravo uz taj klub. No sportski klub koji je također djelovao u Čakovcu u razdoblju između dva svjetska rata i čiji rad svakako treba bolje istražiti je i Građanski športski klub (GŠK) Čakovec.

Iako na memorandumu Kluba stoji da je osnovan 1931., vijest o „osnivanju novog sportskog kluba u Čakovcu koji će se baviti isključivo nogometom“ objavljena je u Mariborskom Večerniku tek 13. listopada 1932. godine. Osnivačka skupština najavljena je za 19. listopada, a predsjednik odbora zaduženog za organizacijske pripreme je odvjetnik Ante Odić koji se u popisima članova navodi kao osnivač Kluba. Prvi predsjednik kluba bio je profesor Učiteljske škole Franjo Jelačić, podpredsjednici Ante Odić i Izidor Gudl, a tajnici Stjepan Mikulčić i Đuro Petek. Klub je brojio stotinjak članova te je uz aktivne imao puno podupirućih članova kluba iz redova profesora, trgovaca, šegrta i obrtnika raznih profesija kao i radnika i seljaka. Okupljao je mladiće iz Buzovca, Pustakovca, Putjana, Travnika i Čakovca, a igrači su bili i polaznici Učiteljske škole te vojnici 8. konjaničkog puka smještenog u čakovečkoj vojarni. Klupske prostorije imali su u gostionici Kacun, a klupske boje bile su zelena i bijela. Nogometno igralište kod Sajmišta kao i drvenu ogradu oko njega izgradili su sami članovi Kluba.

Svoju prvu kvalifikacijsku utakmicu odigrali su protiv Seljačkog športskog kluba iz Pustakovca na igralištu ČŠK-a već 30. listopada, a drugu protiv ČŠK-a 26. studenog 1932. godine. Obje utakmice odigrali su neriješeno. No usprkos entuzijazmu članova Kluba i pobjedama koje je postizao u svojoj ligi GŠK se u suvremenom tisku spominje kao drugorazredan klub u odnosu na ČŠK čiji su imućni sponzori plaćali ili zapošljavali dobre igrače.

Odmah po osnivanju Kluba s radom je započela i diletantska sekcija koja je povodom proslave 70-e godišnjice života i 50-e godišnjice kulturnog rada jednog od najistaknutijih karakternih glumaca hrvatskoga kazališta s početka 20. stoljeća, Dragutina Freudenreicha (1862. – 1937.), izvela predstavu Graničari te je priredila zabavu sa šaljivim programom i plesni tečaj za članove kluba u dvorani Vatrogasnog doma početkom 1933. godine. Predstave diletantske sekcije GŠKa bile su: Nagrada (1934.), Protekcija (1935.), Lijepa naša domovino (1936.) povodom proslave 100. godina hrvatske himne, Gospođa Ministarka (1936.), Gospodsko dijete (1937.) te Pokojnik (1938.).

Za vrijeme Drugoga svjetskog rata ČŠK i GŠK spojeni su nogometni klub Zrinyi koji je igrao u županijskoj ligi, a nakon Drugoga svjetskog rata članovi nekadašnjeg GŠK-a nastavili su djelovati u Nogometnom klubu Sloga i Amaterskom kazalištu u Čakovcu.

Ana Šestak, viša kustosica povijesnih zbirki