Kompleks pavlinskog samostana u Šenkovcu je složeno nalazište koje se sastoji od sačuvane arhitekture nekadašnjeg svetišta crkve (danas kapela Sv. Jelene) i arheoloških ostataka arhitekture samostana, crkvene lađe i grobnice obitelji Zrinski. Posebnu vrijednost mu daju srednjovjekovne freske kojima je oslikano svetište, te povijesno-memorijalni značaj vezan uz obitelj Zrinski.
Lokalitet je arheološki istražen, a kapela je obnovljena i prezentirana. Kompleks je vlasništvo Muzeja Međimurja Čakovec, čiji je interes formiranje muzeološke cjeline koja objedinjava arheološki lokalitet, arhitektonski spomenik i memorijalnu komponentu.
Radovi na obnovi pavlinskog kompleksa započeli su 1990. godine. Na kapeli Sv. Jelene obnovljena je konstrukcija krovišta, primjenjena je metoda odsoljavanja zidova nanošenjem posne žbuke, a unutrašnjost je prezentirana na muzejski način. Obnovljeni su svi vrijedni gotički elementi, pod je obnovljen šesterokutnim opečnim tavelama, te je postavljena rasvjeta. Sanirana je stolarija prozora i vrata, te je obnovljeno pročelje. Svim radovima na tlu prethodila su arheološka istraživanja u razdoblju od 1990. do 2002. godine, a proveo ih je Muzej Međimurja Čakovec i Hrvatski restauratorski zavod. Ukupno je istraženo cca 1200 m2. Istraživanja su otkrila ostatke arhitekture kompleksa pavlinskog samostana s klaustrom, crkvenu lađu s predvorjem i grobnicu obitelji Zrinski.
Muzej Međimurja Čakovec, kako bi u potpunosti revitalizirao kompleks i učinio ga dostupnim posjetiteljima, pokrenuo je i realizirao program izrade projektne dokumentacije što je preduvjet za krajnji cilj – arheološku prezentaciju ili uređenje arheološkog parka. Prošle je godine na natječaj Ministarstva kulture prijavljen program građevinskih i zanatskih radova zaštite i prezentacije nalaza, pa bi nakon – nadajmo se – odobrenih sredstava mogla i krenuti izgradnja arheološkog parka.
Arheološka prezentacija pavlinskog kompleksa prema projektnoj dokumentaciji sastojala bi se od: postojeće kapele Svete Jelene, natkrivenog i zatvorenog prijemnog prostora za posjetitelje, natkrivenih arheoloških struktura južnog samostanskog krila i grobnice obitelji Zrinski, te prezentacije ostalih arheoloških struktura samostana i crkvene lađe. Zbog lakšeg razgledavanja i zaštite arheoloških struktura, kao komunikacija po nalazištu planirana je čelična hodna rešetka, čije je postavljanje planirano i u hodnoj razini grobnice obitelji Zrinski, kako bi posjetiteljima bio omogućen razgled kripte. Na prostoru južnog samostanskog krila biti će prezentirane originalne barokne podnice – pa je i stoga predviđeno njegovo natkrivanje – dok će povijesno popločenje crkvene lađe, imitirati nov rekonstruirani pod od opeka. Planirano je i ograđivanje parka čeličnom ogradom sa kombinacijom visokog zelenila ili živice, a zazelenile bi se i određene hodne površine.
Kako izvedba spomenutih radova ovisi o financijskim sredstvima, ne preostaje nam ništa drugo nego nadati se istima, kako bi kompleks pavlinskog samostana Svete Jelene u Šenkovcu oživio.