Otkako je UNESCO 2003. godine usvojio Konvenciju o očuvanju nematerijalne kulturne baštine, koju je Republika Hrvatska ratificirala 2005. godine, svijest o važnosti nematerijalne baštine je uvelike porasla. Prateći taj proces, fokus istraživanja baštine premješta se sa samog predmeta na proces njegove izrade, osobu koja ga je izradila, na vještinu izvođenja usmenih djela, na kontekst u kojem se ono izvodi.

Na području Međimurja (ili šireg kulturno-geografskog područja označenog kao sjeverozapadna Hrvatska) nalazimo 15 dobara zaštićenih na razini Republike Hrvatske:

1. Medičarski obrt s područja sjeverozapadne Hrvatske i Slavonije
2. Međimurska popevka
3. Kotoripska skupina govora
4. Svetomarska toponimija
5. Štrigovska skupina govora
6. Tradicijsko lončarstvo na području sjeverozapadne Hrvatske
7. Tradicijsko umijeće izrade čipke na području Svete Marije
8. Umijeće izrade tradicijskih dječjih igračaka s područja sjeverozapadne Hrvatske
9. Umijeće izrade i sviranja cimbala u podravini, međimurju i Hrvatskom zagorju
10. Umijeće izrade tradicijske pokladne maske pikač u Selnici
11. Umijeće izrade tradicijskih božićnih jaslica s područja sjeverozapadne Hrvatske
12. Umijeće izrade tradicijskog božićnog nakita – kinč na području sjeverozapadne Hrvatske
13. Umijeće izrade nakita – božićnog lustera na području sjeverozapadne Hrvatske
14. Umijeće sviranja na tamburama farkašicama u sjevernoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj
15. Umijeće vađenja zlata – zlatarenje u Međimurju

Na poticaj mnogobrojnih i izuzetno aktivnih građanskih udruga i lokalnih zajednica po cijelom Međimurju, osmišljen je višegodišnji projekt dokumentiranja nematerijalne baštine u vidu snimanja filmova u trajanju od 7 do 10 minuta za pojedinu natuknicu. Ovakvo dokumentiranje nematerijalne baštine u visokoj kvaliteti kako snimanja tako i obrade pojedine teme rezultiralo bi filmovima koji bi imali iznimnu kulturnu i edukativnu vrijednost, a ne smijemo zanemariti ni onu turističku. Velika je vrijednost mogućnost titlovanja filmova (kako na hrvatskom tako i na stranom jeziku) čime se omogućava recepcija gluhim osobama.

Ovaj projekt predstavlja nastavak višegodišnjeg rada kustosica etnografskih zbirki Muzeja Međimurja Čakovec koje su kroz redovan terenski rad i prije bilježile oblike predajne baštine Međimurja (Ljubica Ramušćak, Silvija Sitta, Smiljana Petr-Marčec, Jelena Tisaj). Konačan cilj projekta je istražiti i dokumentirati sve zaštićene natuknice nematerijalne baštine kao i ukazati na potencijalne nove upise.

U 2017. godini predviđeno jeobrađivanje dviju natuknica (umijeće vađenja zlata – zlatarenje u Međimurju i tradicijsko umijeće izrade čipke na području Svete Marije) te održavanje izložbe Ljudstvo moje međimursko, imaš blaga i bogatstva – nematerijalna baština Međimurja.

Projekt je financiran sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Muzeja Međimurja Čakovec, a vodi ga kustosica etnografskih zbirki Janja Kovač.