U Muzeju Međimurja pohranjujemo vrijedni primjerak pozivnice na svečani ručak kod grofa Eugena Feštetića, koji se održao 4. rujna 1887. Pozivnica je naslovljena na Alojzija Prusca (Pruszak Alajos), čakovečkog suca i tadašnjeg (grado)načelnika. Pozivnica je tiskana na većem komadu pravokutnog kartona, čiji je gornji dio ispunjen vlastoručno, krasopisom crnom tintom. Donji dio sadrži naputak o obaveznom dress codu koji kaže da će „gospodin Mađar odjenuti...
Gradski bazeni „Marija Ružić“ Čakovec od prošle godine u svojoj ponudi imaju vanjske bazene što su Međimurci jedva dočekali, posebno Čakovčanci koji se s nostalgijom sjećaju staroga kupališta u Perivoju Zrinskih. I prije 90 godina tema kupališta bila je višegodišnja vruća tema društvenih razgovora u Čakovcu jer ako su se Čakovčanci za vrijeme vrućina željeli rashladiti, bili su prisiljeni ići kupati se u Dravu kod Varaždina ili u Muru kod Murskoga Središća. Upravo u ovo vrijeme 1932...
Ovih smo dana mogli pročitati da je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu premijerno izvedena opereta Grofica Marica. Ova vjerojatno najpoznatija opereta mađarskoga skladatelja Emmericha Kálmána, izvorno Gräfin Mariza, praizvedena je u Beču 28. veljače 1924. godine. Grofica Marica spada među najizvođenije i najomiljenije operete u Hrvatskoj, a opće su poznate arije iz ove operete, kao i duet Grofice Marice i Kolomana Župana Hajdmo u Varaždin...
Najpoznatiji čakovečki graditelj zlatnog doba gospodarskog uspona grada u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća bio je Valent Morandini. U lokalnim okvirima ime Valenta Morandinija naširoko je poznat pojam i čvrsto je utkan u lokalnu povijest sa zaslugama o nastanku grada. Iako nije rodom Hrvat, ovdje je našao svoj dom, ostvario svoj posao i život. Podigao je mnoge zgrade u Čakovcu, no nije sasvim jasna granica...
Rečenicu iz naslova ste vjerojatno čuli već mnogo puta. Fotografija o kojoj je ovog puta riječ je fotografija muzejskih predmeta. Muzej Međimurja Čakovec u svom fundusu čuva gotovo 55.000 predmeta; oko 30.000 tisuća predmeta u zbirkama koji čine fundus muzeja i 25.000 predmeta (od kojih mnogi postoje samo u digitalnom mediju) u fondovima fototeke, hemeroteke, knjižnice i sl., odnosno sekundarne građe. Od 30.000 fizičkih predmeta u ovom je trenutku tek njih...
Postupne promjene uzrokovane poznavanjem tehnoloških postupaka izrade željeznih predmeta, na jakim su temeljima kasnobrončanodobne kulture polja sa žarama utjecale na formiranje arheološkog razdoblja, koje je prema novo upotrebljavanoj kovini dobilo naziv željezno doba. Razvoj metalurgije željeza uvjetovao je nastanak novih, do tada nekorištenih oblika materijalne kulture, posebice vidljivih ne samo u proizvodnji...
Od 1904. godine Čakovec postaje općina s gradskim obilježjem. Grad je središte sudstva, općinske uprave i trgovine, institucije školstva i željezničko čvorište. Uređivan je i čist, od 1893. noću osvijetljen električnom rasvjetom, a ulice su omeđene pločnicima i drvoredima. Za uređenje grada zaslužno je Udruženje za uljepšanje grada, osnovano 1862., kao i čakovečki gradonačelnik Alojzije Prusac. Uz njega se ističe i graditelj...
Josip i Mario zaposleni su kao domari i održavatelji centralnog grijanja i čistoće. Muzej Međimurja, hram je bogate povijesti i kulturne baštine Međimurske županije unutar čijih zidina se čuva...
U dvije godine rada 'Riznicu Međimurja' posjetilo je preko 50.000 posjetitelja. U srcu samog grada Čakovca smjestio se Muzej Međimurja, koji pored palače Starog grada posjetiteljima nudi i razgledavanje Muzeja nematerijalne baštine...
Posao muzejskog vodiča zahtijeva veliku fleksibilnost i osluškivanje potreba svakog posjetitelja. Kustosica Magdalena Vrbanec i Melita Mesarić muzejski su vodiči u Muzeju Međimurja Čakovec. Čakovčanka Melita završila je etnologiju i kulturnu antropologiju te poljski jezik i...
Nakon Riznice Međimurja očekuje je još jedan zahtjevan posao – osmišljavanje novog postava Etnografskog odjela. Janja Kovač iz Donje Dubrave viša je kustosica i voditeljica Etnološkog odjela Muzeja Međimurja Čakovec. Iza nje je izuzetno plodan osmogodišnji rad u Muzeju, a ljubav...
U bilješkama kipara Luje Bezeredija, koje se čuvaju u Muzeju Međimurja Čakovec zapisana je i slijedeća rečenica posvećena njegovoj supruzi: „Moj put bio je vrlo mukotrpan, katkad jedva izdržljiv. Izdržao sam jer sam slučajno naišao na takvu životnu suputnicu, kao što je moja Marija. To treba znati svatko tko želi nešto znati o meni.“ Bezeredijeva samozatajna životna družica i suradnica Marija, preminula je jedanaest godina nakon svog supruga 17. lipnja 1990. Urna s..
Osim na recepciji Sven vodi i suvenirnicu Muzeja te je zadužen za tehničku podršku. S osmijehom na licu srdačnu dobrodošlicu posjetiteljima čakovečkog Muzeja upućuje Čakovčanin Sven Kramar, čuvar-recepcionar Muzeja Međimurja. Nakon što se više od 15 godina profesionalno bavio konjičkim sportom, a potom i uspješno...
Prije točno sto godina posljednji feudalni gospodar Međimurja, grof Eugen Feštetić, prodao je Čakovečko vlastelinstvo, a time i čakovečki Stari grad, tvrtki „Slavonija “ društvo na dionice za industriju drva u Zagrebu. Ova priča, kao i uostalom sve u povijesti, nije ni približno jednostavna kao što nam se to možda čini. Juraj Feštetić kupio je 1791. godine od grofa Althanna ogromno Čakovečko vlastelinstvo te su Feštetići početkom 20. stoljeća bili vlasnici najvećeg...
Računovodstvo i financije jedan su od 'nevidljivih' segmenata rada Muzeja, no izuzetno bitan za njegovo redovno funkcioniranje. Računovodstvo i financije Muzeja Međimurja Čakovec jedan je od segmenata njegova rada 'skriven' od očiju javnosti, no izuzetno bitan za uspješno funkcioniranje. Od 2017. godine voditeljica tih...
Sagledavajući sadašnjost, i oni najslabije informirani ili najnezainteresiraniji pojedinci među nama vjerojatno bi zaključili da živimo u vrlo nemirnom vremenu kojeg karakteriziraju veliki oružani sukobi, a jednaki takvi potencijalni vise o koncu. Naše neprijateljstvima uznemireno vrijeme, karakterizira i tehnološki napredak kao druga i naizgled nespojiva krajnost. Iako se čini da dvije spomenute realnosti ne idu ruku pod ruku, prošlost svjedoči da su stoljećima bile...
Prošle su 44 godine od kako je 1979. u ulici Ruđera Boškovića na kbr. 7. za javnost otvorena Memorijalna zbirka slikara Ladislava Kralja- Međimurca (Čakovec, 24.4.1891.), prvog i dosad nenadmašenog pjesnika palete zemlje „med dvema vodami“ (Z. Bartolić, 1966.). U rodnom Čakovcu je živio, slikao i okončao svoj...
Dr.sc. Ines Virč je kustosica i voditeljica Pedagoškog odjela Muzeja. Muzejske radionice rado su posjećen sadržaj čakovečkog Muzeja. Mjesto je to kojim vrvi cika vrtićkih mališana, gdje se pozorno slušaju priče i legende našeg zavičaja, ali i gdje dječjoj mašti i kreativnosti nema kraja...
Kroz cijelu je povijest ljudske vrste dolazilo do oružanih sukoba. Nećemo o tome kako je i zašto do toga dolazilo, no neosporna je činjenica da su razvoj navalnog oružja i vojne taktike uvjetovali razvoj zaštitnoga oružja kao i obrambene arhitekture. I obrnuto, razvoj zaštitnoga oružja i obrambene arhitekture potaknuli su daljnji razvoj navalnog oružja. Nemoguće je u ovako kratkom tekstu dati i pregled tog razvoja jer su ljudi bili, a nažalost i danas su kao što vidimo, beskrajno...
Trenutno radi na pripremi izložbe o poznatoj čakovečkoj obitelji Legenstein. Ana Šestak iz Orehovice viša je kustosica i voditeljica povijesnih zbirki Muzeja Međimurja Čakovec. Po struci profesorica povijesti i diplomirani antropolog u čakovečkom se Muzeju zaposlila 2006. godine...
Tijekom dugog razdoblja od nekoliko milijuna godina, naša je vrsta živjela nomadskim i lovačkosakupljačkim načinom života. Međutim, prije oko 12 000 godina, nakon završetka ledenog doba – tijekom arheološkoga razdoblja neolitika – započinje čovjekovo trajno naseljavanje na jednome mjestu i bavljenje poljoprivredom. To je potaklo gomilanje materijalnih dobara, razmjenu i trgovinu, specijalizaciju obrta te porast...
Školska djeca naša su najvjernija publika. Erika Nađ-Jerković muzejska je savjetnica i voditeljica likovnih zbirki Muzeja Međimurja Čakovec. Gotovo cijeli svoj radni vijek provela je radeći u čakovečkom Muzeju. Započela je kao najmlađa djelatnica ove kulturne ustanove, a sad je dijele...
Nakon brončanog doba, u pripremi je izložba o mamutima iz Međimurja. Diplomirana arheologinja i profesorica povijesti, Čakovčanka Branka Marciuš, već gotovo puna dva desetljeća radi u Muzeju Međimurja. Kako nam je otkrila, interes za povijest, osobito stare utvrde i dvorce, javio se još u srednjoškolskim danima tako da nije mnogo dvojila oko izbora fakultetske naobrazbe...
Hrvatska je jedna od rijetkih država koja kao nematerijalno dobro štiti govore. Na području Međimurja nalazimo dvije zaštićene skupine govora: kotoripsku i štrigovsku skupinu. Štrigovska skupina govora obuhvaćena govore naselja: Štrigova, Banfi, Jalšovec, Grabrovnik, Železna Gora, Prekopa, Robadje i Leskovec. Ova skupina govora ima čak jedanaest samoglasnika, dok ih standardni hrvatski jezik ima samo pet. Velika razlika rezultat je drukčijeg izgovora jednoga...
Šenkovečka kapela dugogodišnji je interes mnogobrojnih istraživača, konzervatora, povjesničara, arheologa i povjesničara umjetnosti. Što zbog postojećih ostataka arhitekture, što zbog svoje kompleksnosti prouzrokovane višegodišnjim pregradnjama. Međutim vrijedi skrenuti pažnju i na njen interijer, odnosno autohtonost gotičkih slikarija osebujnih odlika koje je nosila umjetnost za vrijeme njenog nastanka. Značajnu ulogu...
Jedan od najdražih poslova mnogih kustosa je komunikacija s posjetiteljima muzeja. Osobno mogu posvjedočiti da sam šetnjom po muzeju sa starijim osobama ili zaljubljenicima u povijest i istraživačima saznala za mnoge zanimljive stvari i sudbine Međimuraca s kojima nisam bila upoznata. Upravo zahvaljujući takvim posjetiteljima u fundus Muzeja Međimurja Čakovec došla je jedna od najnovijih, i nama...
Jedan od najstarijih prikaza Međimurki odjevenih u tibete donosi Ferencz Gönczi, mađarski učitelj u knjizi „Muraköz és népe“ objavljenoj 1895. godine. Tekst knjige prate Gönczijeve vlastoručne ilustracije te se na onima koje se odnose na odijevanje ljudi jasno vidi tibet kod žena. Tibet postaje dio svečane odjeće Međimurki polovicom 19. stoljeća te se koristi i danas. Broj tibeta koje je posjedovala jedna obitelj govorilo je o njihovom bogatstvu. Obično su ih dobivale djevojke prilikom udaje te ih s pažnjom čuvale čitavog života...
Kako bi što bolje spoznala složenu cjelinu vrijednosti, predodžaba i praksi koje su činile život prapovijesnih ljudskih skupina, arheologija se osim interpretiranjem ostataka materijalne kulture služi i suvremenim pomagalima, metodama i tehnikama drugih znanosti. Tako je povećanjem broja znanstvenih analiza primjenjivanih tijekom arheoloških istraživanja, povećana i razina novih spoznaja te omogućena jasnija rekonstrukcija načina života čovjeka – glavnoga protagonista prapovijesti. Njegov utjecaj na prirodu, širenjem...
Višestoljetno velebno zdanje čakovečkoga Starog grada oduvijek je bilo nečiji dom, pa bi možda bilo prikladnije promatrati ga ponajprije kao obiteljski dom, a tek potom kao vojničku utvrdu. Čak i onda kad smo stotinjak godina tok rijeke Mure dijelili s Osmanlijama, hladne tvrđavske zidine Čakovca bile su mnogima toplo obiteljsko gnijezdo. Gledajući sa šire perspektive i dobro da je bilo tako jer povijest uporno potvrđuje ono što svaki agresor uvijek iznova uporno zaboravlja – da se dom u pravilu brani srčanije i žešće od bilo...
„Poveda da sze ie Ficzovka z Pozovichkom obimala i proszila ie ie dva drugi, da szo nai ne prepovedu.“ (Poveda se da se je Fićovka s Pozovićkom obimala [zgrabila] i prosila ih je, dva drugih, da nej ne pripovedaju.) „Valuie da sui tuchu delale lani iz pepela, koiu v fortuffe delit i onak szu iu okolu czirkve szeale.“ (Veliju da su tuču delale iz pepela, koju su z fertofa delile i okoli cirkve sejale.)...
Tijekom cjelokupne su ljudske prošlosti izbijali povremeni prijelomni trenutci ili važna otkrića koja su razvoj čovječanstva pokrenula naprijed. Od pojave najstarijega čovjekovog pretka pa do kraja paleolitika i mezolitika, te svojevrsne skokove u razvoju obilježila je pojava prvoga kamenog oruđa, otkrića vatre, sposobnosti govora te umjetnosti. Međutim, tisućama, pa čak i milijunima godina čovjekov se način života nije mijenjao, a većinu...
U ovom tekstu osvrnut ćemo se na povijest Radija Čakovca, medija koji je dio svog polustoljetnog postojanja „odradio“ u Starom gradu Zrinskih, na samom ulazu u današnji muzejski kafić. Nakon obnove i preuređenja taj dio fortifikacije potpuno je promijenio izgled, no stariji Čakovčani dobro se sjećaju da je pred nekih pedesetak godina tu bio njihov omiljeni radio. Sredinom prošlog stoljeća prosječnom Međimurcu čitanje novina baš i nije...
Osim rockom Čakovec se može pohvaliti i gotovo stoljetnom tradicijom jazza. Naravno, nije to glazbeni stil koji bi obuzeo cijeli grad, ali to je glazba koja osvaja glazbenike i publiku te ih privlači ponovno u sve većem broju. Jazz je kompleksni glazbeni stil nastao na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegovom evolucijom tijekom 20. stoljeća nastali su različiti žanrovi i podžanrovi jazza, no jednako tako je utjecao na razvoj drugih glazbenih stilova kao što je npr. danas popularni hip-hop. Izgleda...
Svaki put kad se prisjetimo mladosti nametne nam se bolno pitanje o nemilom tijeku vremena i prolaznosti života. Gledajući s poveće distance doista je nevjerojatno kako vrijeme leti, a još je nevjerojatnije kakve promjene sa sobom donosi. Nije riječ samo o tehnološkom napretku, jer on i ne bi bio tako sveobuhvatan i utjecajan da ga u stopu ne prate previranja u načinu života, zabave, običaja, mode, glazbe, svjetonazora... Stoga se...