Pitam se što sam dao vremenu života Na stranicama budućnosti Da li će me prolaznost zaboraviti... zapisano je u poetskom dnevniku Pavla Vamplina u koji su djelatnici Muzeja Međimurja Čakovec dobili uvid prilikom preuzimanja posljednjeg djela donacije. Više je puta pisano o njemu, svestranom umjetniku, donatoru, samozatajnom i jednostavnom čovjeku, no Pavao Vamplin zaslužuje ponovni pisani...

Grad Čakovec proslavio je ovih dana po trideseti put svoj dan 29. svibnja. Naime, odlukom Gradskoga vijeća Grada na sjednici održanoj 28. veljače 1994. godine taj je datum proglašen Danom Grada Čakovca. Izvorište ove odluke je svečana Povelja grofa Jurja IV. Zrinskog (1549. – 1603.) kojom je 29. svibnja 1579. godine gospodar čakovečke utvrde i Čakovečkoga vlastelinstva podijelio slobode, povlastice i...

Svi znamo da povijest nije egzaktna znanost. Često učimo o selektivnim povijesnim činjenicama odnosno onom što je netko kao važno odabrao iz ukupnog povijesnog znanja koje pak se temelji sačuvanim izvorima i njihovim interpretacijama. Za mnogobrojne pak povijesne događaje, nažalost ne postoje povijesni izvori ili pak su oni vrlo oskudni. Nedavna donacija građe vrlo nas je razveselila jer rasvjetljava nekoliko tema iz međimurske povijesti, pogotovo iz razdoblja između dva svjetska rata...

Filozofija nisu samo titule, knjige, profesure ili akademije, nego i dobro promišljen način života. Drevni mislioci koji su zagovarali odricanje od materijalnih stvari, vlastitim su primjerom svjedočili prevagu duhovnoga nad tvarnim, pa su tako i živjeli: u siromaštvu, asketizmu, isposništvu i pustinjaštvu. Pošto su bili protivni svakom obliku rasipništva, čak su i vlastiti nauk čuvali od suvišnih riječi. Osobito je Isus bio jednostavan poput dječje slikovnice iz koje je i priprost čovjek mogao lako...

Vjerujem da ste svi koji ovo čitate u životu posjetili neki muzej ili galeriju. Kao posjetitelja su vas dočekali predmeti izloženi u nekom prostoru popraćeni tekstovima, a često i multimedijom. To što u tom trenutku svi mi kao posjetitelji vidimo samo je vrh sante leda, odnosno muzejskog posla. Potraga za muzejskim predmetima. Kako Muzej Međimurja Čakovec ove godine obilježava 70 godina postojanja koristim ovu priliku da u...

Vjerujem da ste svi koji ovo čitate u životu posjetili neki muzej ili galeriju. Kao posjetitelja su vas dočekali predmeti izloženi u nekom prostoru popraćeni tekstovima, a često i multimedijom. To što u tom trenutku svi mi kao posjetitelji vidimo samo je vrh sante leda, odnosno muzejskog posla. Vrh sante leda. Kako Muzej Međimurja Čakovec ove godine obilježava 70 godina postojanja koristim ovu priliku da u narednim člancima...

Prilikom iskopavanja šljunka korištenoga za izgradnju dionice autoceste Zagreb – Goričan 1997. godine, na šljunčari Poleve sjeverno od sela Kuršanec otkrivena su dva žrtvenika iz rimskoga carskog razdoblja. Spomenuti nalazi pripadaju kategoriji zavjetnih spomenika koje su Rimljani podizali s nadom u ispunjenje zavjeta ili molbe upućene određenom božanstvu, a posvećeni su orijentalnom božanstvu Mitri, odnosno...

Sport je kompleksan društveni fenomen u kojem žene postaju sve aktualnija tema. Žene su tek u kasnom 19. stoljeću počele sudjelovati u organiziranom sportu i dug je put uključivanja žena u sport i priznavanja njihovih prava. Neki od argumenata u sprječavanju sudjelovanja žena u sportu bili su da su žene fiziološki nesposobne za sportske aktivnosti i one bi im mogle štetiti, da su žene koje se bave sportom tjelesno neprivlačne ili pak da su ponašanja vezana uz sport u...

Ono što je za Nijemce Volkswagen, narodni auto, to je za Međimurce još donedavno bilo najkorištenije narodno prometalo – pješačenje. Njegova bi se popularnost mogla usporediti s čuvenom Volkswagenovom Bubom, pa bi mu odgovaralo i štovanja vrijedno geslo Das Peške. To naizgled primitivno, ali autonomno, romantično i sigurno „samoprijevozno sredstvo“ nadživjet će, kako sada stvari stoje, čak i Das Auto. Pješačenje je neodvojivo od našeg podneblja. Postoji od...

U Muzeju Međimurja pohranjujemo vrijedni primjerak pozivnice na svečani ručak kod grofa Eugena Feštetića, koji se održao 4. rujna 1887. Pozivnica je naslovljena na Alojzija Prusca (Pruszak Alajos), čakovečkog suca i tadašnjeg (grado)načelnika. Pozivnica je tiskana na većem komadu pravokutnog kartona, čiji je gornji dio ispunjen vlastoručno, krasopisom crnom tintom. Donji dio sadrži naputak o obaveznom dress codu koji kaže da će „gospodin Mađar odjenuti...

Gradski bazeni „Marija Ružić“ Čakovec od prošle godine u svojoj ponudi imaju vanjske bazene što su Međimurci jedva dočekali, posebno Čakovčanci koji se s nostalgijom sjećaju staroga kupališta u Perivoju Zrinskih. I prije 90 godina tema kupališta bila je višegodišnja vruća tema društvenih razgovora u Čakovcu jer ako su se Čakovčanci za vrijeme vrućina željeli rashladiti, bili su prisiljeni ići kupati se u Dravu kod Varaždina ili u Muru kod Murskoga Središća. Upravo u ovo vrijeme 1932...

Ovih smo dana mogli pročitati da je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu premijerno izvedena opereta Grofica Marica. Ova vjerojatno najpoznatija opereta mađarskoga skladatelja Emmericha Kálmána, izvorno Gräfin Mariza, praizvedena je u Beču 28. veljače 1924. godine. Grofica Marica spada među najizvođenije i najomiljenije operete u Hrvatskoj, a opće su poznate arije iz ove operete, kao i duet Grofice Marice i Kolomana Župana Hajdmo u Varaždin...

Najpoznatiji čakovečki graditelj zlatnog doba gospodarskog uspona grada u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća bio je Valent Morandini. U lokalnim okvirima ime Valenta Morandinija naširoko je poznat pojam i čvrsto je utkan u lokalnu povijest sa zaslugama o nastanku grada. Iako nije rodom Hrvat, ovdje je našao svoj dom, ostvario svoj posao i život. Podigao je mnoge zgrade u Čakovcu, no nije sasvim jasna granica...

Rečenicu iz naslova ste vjerojatno čuli već mnogo puta. Fotografija o kojoj je ovog puta riječ je fotografija muzejskih predmeta. Muzej Međimurja Čakovec u svom fundusu čuva gotovo 55.000 predmeta; oko 30.000 tisuća predmeta u zbirkama koji čine fundus muzeja i 25.000 predmeta (od kojih mnogi postoje samo u digitalnom mediju) u fondovima fototeke, hemeroteke, knjižnice i sl., odnosno sekundarne građe. Od 30.000 fizičkih predmeta u ovom je trenutku tek njih...

Postupne promjene uzrokovane poznavanjem tehnoloških postupaka izrade željeznih predmeta, na jakim su temeljima kasnobrončanodobne kulture polja sa žarama utjecale na formiranje arheološkog razdoblja, koje je prema novo upotrebljavanoj kovini dobilo naziv željezno doba. Razvoj metalurgije željeza uvjetovao je nastanak novih, do tada nekorištenih oblika materijalne kulture, posebice vidljivih ne samo u proizvodnji...

Od 1904. godine Čakovec postaje općina s gradskim obilježjem. Grad je središte sudstva, općinske uprave i trgovine, institucije školstva i željezničko čvorište. Uređivan je i čist, od 1893. noću osvijetljen električnom rasvjetom, a ulice su omeđene pločnicima i drvoredima. Za uređenje grada zaslužno je Udruženje za uljepšanje grada, osnovano 1862., kao i čakovečki gradonačelnik Alojzije Prusac. Uz njega se ističe i graditelj...

Josip i Mario zaposleni su kao domari i održavatelji centralnog grijanja i čistoće. Muzej Međimurja, hram je bogate povijesti i kulturne baštine Međimurske županije unutar čijih zidina se čuva...

U dvije godine rada 'Riznicu Međimurja' posjetilo je preko 50.000 posjetitelja. U srcu samog grada Čakovca smjestio se Muzej Međimurja, koji pored palače Starog grada posjetiteljima nudi i razgledavanje Muzeja nematerijalne baštine...

Posao muzejskog vodiča zahtijeva veliku fleksibilnost i osluškivanje potreba svakog posjetitelja. Kustosica Magdalena Vrbanec i Melita Mesarić muzejski su vodiči u Muzeju Međimurja Čakovec. Čakovčanka Melita završila je etnologiju i kulturnu antropologiju te poljski jezik i...

Nakon Riznice Međimurja očekuje je još jedan zahtjevan posao – osmišljavanje novog postava Etnografskog odjela. Janja Kovač iz Donje Dubrave viša je kustosica i voditeljica Etnološkog odjela Muzeja Međimurja Čakovec. Iza nje je izuzetno plodan osmogodišnji rad u Muzeju, a ljubav...

U bilješkama kipara Luje Bezeredija, koje se čuvaju u Muzeju Međimurja Čakovec zapisana je i slijedeća rečenica posvećena njegovoj supruzi: „Moj put bio je vrlo mukotrpan, katkad jedva izdržljiv. Izdržao sam jer sam slučajno naišao na takvu životnu suputnicu, kao što je moja Marija. To treba znati svatko tko želi nešto znati o meni.“ Bezeredijeva samozatajna životna družica i suradnica Marija, preminula je jedanaest godina nakon svog supruga 17. lipnja 1990. Urna s..

Osim na recepciji Sven vodi i suvenirnicu Muzeja te je zadužen za tehničku podršku. S osmijehom na licu srdačnu dobrodošlicu posjetiteljima čakovečkog Muzeja upućuje Čakovčanin Sven Kramar, čuvar-recepcionar Muzeja Međimurja. Nakon što se više od 15 godina profesionalno bavio konjičkim sportom, a potom i uspješno...

Prije točno sto godina posljednji feudalni gospodar Međimurja, grof Eugen Feštetić, prodao je Čakovečko vlastelinstvo, a time i čakovečki Stari grad, tvrtki „Slavonija “ društvo na dionice za industriju drva u Zagrebu. Ova priča, kao i uostalom sve u povijesti, nije ni približno jednostavna kao što nam se to možda čini. Juraj Feštetić kupio je 1791. godine od grofa Althanna ogromno Čakovečko vlastelinstvo te su Feštetići početkom 20. stoljeća bili vlasnici najvećeg...

Računovodstvo i financije jedan su od 'nevidljivih' segmenata rada Muzeja, no izuzetno bitan za njegovo redovno funkcioniranje. Računovodstvo i financije Muzeja Međimurja Čakovec jedan je od segmenata njegova rada 'skriven' od očiju javnosti, no izuzetno bitan za uspješno funkcioniranje. Od 2017. godine voditeljica tih...

Sagledavajući sadašnjost, i oni najslabije informirani ili najnezainteresiraniji pojedinci među nama vjerojatno bi zaključili da živimo u vrlo nemirnom vremenu kojeg karakteriziraju veliki oružani sukobi, a jednaki takvi potencijalni vise o koncu. Naše neprijateljstvima uznemireno vrijeme, karakterizira i tehnološki napredak kao druga i naizgled nespojiva krajnost. Iako se čini da dvije spomenute realnosti ne idu ruku pod ruku, prošlost svjedoči da su stoljećima bile...

Prošle su 44 godine od kako je 1979. u ulici Ruđera Boškovića na kbr. 7. za javnost otvorena Memorijalna zbirka slikara Ladislava Kralja- Međimurca (Čakovec, 24.4.1891.), prvog i dosad nenadmašenog pjesnika palete zemlje „med dvema vodami“ (Z. Bartolić, 1966.). U rodnom Čakovcu je živio, slikao i okončao svoj...

Dr.sc. Ines Virč je kustosica i voditeljica Pedagoškog odjela Muzeja. Muzejske radionice rado su posjećen sadržaj čakovečkog Muzeja. Mjesto je to kojim vrvi cika vrtićkih mališana, gdje se pozorno slušaju priče i legende našeg zavičaja, ali i gdje dječjoj mašti i kreativnosti nema kraja...

Kroz cijelu je povijest ljudske vrste dolazilo do oružanih sukoba. Nećemo o tome kako je i zašto do toga dolazilo, no neosporna je činjenica da su razvoj navalnog oružja i vojne taktike uvjetovali razvoj zaštitnoga oružja kao i obrambene arhitekture. I obrnuto, razvoj zaštitnoga oružja i obrambene arhitekture potaknuli su daljnji razvoj navalnog oružja. Nemoguće je u ovako kratkom tekstu dati i pregled tog razvoja jer su ljudi bili, a nažalost i danas su kao što vidimo, beskrajno...

Trenutno radi na pripremi izložbe o poznatoj čakovečkoj obitelji Legenstein. Ana Šestak iz Orehovice viša je kustosica i voditeljica povijesnih zbirki Muzeja Međimurja Čakovec. Po struci profesorica povijesti i diplomirani antropolog u čakovečkom se Muzeju zaposlila 2006. godine...

Tijekom dugog razdoblja od nekoliko milijuna godina, naša je vrsta živjela nomadskim i lovačkosakupljačkim načinom života. Međutim, prije oko 12 000 godina, nakon završetka ledenog doba – tijekom arheološkoga razdoblja neolitika – započinje čovjekovo trajno naseljavanje na jednome mjestu i bavljenje poljoprivredom. To je potaklo gomilanje materijalnih dobara, razmjenu i trgovinu, specijalizaciju obrta te porast...

Školska djeca naša su najvjernija publika. Erika Nađ-Jerković muzejska je savjetnica i voditeljica likovnih zbirki Muzeja Međimurja Čakovec. Gotovo cijeli svoj radni vijek provela je radeći u čakovečkom Muzeju. Započela je kao najmlađa djelatnica ove kulturne ustanove, a sad je dijele...

Nakon brončanog doba, u pripremi je izložba o mamutima iz Međimurja. Diplomirana arheologinja i profesorica povijesti, Čakovčanka Branka Marciuš, već gotovo puna dva desetljeća radi u Muzeju Međimurja. Kako nam je otkrila, interes za povijest, osobito stare utvrde i dvorce, javio se još u srednjoškolskim danima tako da nije mnogo dvojila oko izbora fakultetske naobrazbe...

Hrvatska je jedna od rijetkih država koja kao nematerijalno dobro štiti govore. Na području Međimurja nalazimo dvije zaštićene skupine govora: kotoripsku i štrigovsku skupinu. Štrigovska skupina govora obuhvaćena govore naselja: Štrigova, Banfi, Jalšovec, Grabrovnik, Železna Gora, Prekopa, Robadje i Leskovec. Ova skupina govora ima čak jedanaest samoglasnika, dok ih standardni hrvatski jezik ima samo pet. Velika razlika rezultat je drukčijeg izgovora jednoga...

Šenkovečka kapela dugogodišnji je interes mnogobrojnih istraživača, konzervatora, povjesničara, arheologa i povjesničara umjetnosti. Što zbog postojećih ostataka arhitekture, što zbog svoje kompleksnosti prouzrokovane višegodišnjim pregradnjama. Međutim vrijedi skrenuti pažnju i na njen interijer, odnosno autohtonost gotičkih slikarija osebujnih odlika koje je nosila umjetnost za vrijeme njenog nastanka. Značajnu ulogu...

Jedan od najdražih poslova mnogih kustosa je komunikacija s posjetiteljima muzeja. Osobno mogu posvjedočiti da sam šetnjom po muzeju sa starijim osobama ili zaljubljenicima u povijest i istraživačima saznala za mnoge zanimljive stvari i sudbine Međimuraca s kojima nisam bila upoznata. Upravo zahvaljujući takvim posjetiteljima u fundus Muzeja Međimurja Čakovec došla je jedna od najnovijih, i nama...

Jedan od najstarijih prikaza Međimurki odjevenih u tibete donosi Ferencz Gönczi, mađarski učitelj u knjizi „Muraköz és népe“ objavljenoj 1895. godine. Tekst knjige prate Gönczijeve vlastoručne ilustracije te se na onima koje se odnose na odijevanje ljudi jasno vidi tibet kod žena. Tibet postaje dio svečane odjeće Međimurki polovicom 19. stoljeća te se koristi i danas. Broj tibeta koje je posjedovala jedna obitelj govorilo je o njihovom bogatstvu. Obično su ih dobivale djevojke prilikom udaje te ih s pažnjom čuvale čitavog života...

Kako bi što bolje spoznala složenu cjelinu vrijednosti, predodžaba i praksi koje su činile život prapovijesnih ljudskih skupina, arheologija se osim interpretiranjem ostataka materijalne kulture služi i suvremenim pomagalima, metodama i tehnikama drugih znanosti. Tako je povećanjem broja znanstvenih analiza primjenjivanih tijekom arheoloških istraživanja, povećana i razina novih spoznaja te omogućena jasnija rekonstrukcija načina života čovjeka – glavnoga protagonista prapovijesti. Njegov utjecaj na prirodu, širenjem...

Višestoljetno velebno zdanje čakovečkoga Starog grada oduvijek je bilo nečiji dom, pa bi možda bilo prikladnije promatrati ga ponajprije kao obiteljski dom, a tek potom kao vojničku utvrdu. Čak i onda kad smo stotinjak godina tok rijeke Mure dijelili s Osmanlijama, hladne tvrđavske zidine Čakovca bile su mnogima toplo obiteljsko gnijezdo. Gledajući sa šire perspektive i dobro da je bilo tako jer povijest uporno potvrđuje ono što svaki agresor uvijek iznova uporno zaboravlja – da se dom u pravilu brani srčanije i žešće od bilo...

„Poveda da sze ie Ficzovka z Pozovichkom obimala i proszila ie ie dva drugi, da szo nai ne prepovedu.“ (Poveda se da se je Fićovka s Pozovićkom obimala [zgrabila] i prosila ih je, dva drugih, da nej ne pripovedaju.) „Valuie da sui tuchu delale lani iz pepela, koiu v fortuffe delit i onak szu iu okolu czirkve szeale.“ (Veliju da su tuču delale iz pepela, koju su z fertofa delile i okoli cirkve sejale.)...

Tijekom cjelokupne su ljudske prošlosti izbijali povremeni prijelomni trenutci ili važna otkrića koja su razvoj čovječanstva pokrenula naprijed. Od pojave najstarijega čovjekovog pretka pa do kraja paleolitika i mezolitika, te svojevrsne skokove u razvoju obilježila je pojava prvoga kamenog oruđa, otkrića vatre, sposobnosti govora te umjetnosti. Međutim, tisućama, pa čak i milijunima godina čovjekov se način života nije mijenjao, a većinu...

U ovom tekstu osvrnut ćemo se na povijest Radija Čakovca, medija koji je dio svog polustoljetnog postojanja „odradio“ u Starom gradu Zrinskih, na samom ulazu u današnji muzejski kafić. Nakon obnove i preuređenja taj dio fortifikacije potpuno je promijenio izgled, no stariji Čakovčani dobro se sjećaju da je pred nekih pedesetak godina tu bio njihov omiljeni radio. Sredinom prošlog stoljeća prosječnom Međimurcu čitanje novina baš i nije...

Osim rockom Čakovec se može pohvaliti i gotovo stoljetnom tradicijom jazza. Naravno, nije to glazbeni stil koji bi obuzeo cijeli grad, ali to je glazba koja osvaja glazbenike i publiku te ih privlači ponovno u sve većem broju. Jazz je kompleksni glazbeni stil nastao na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegovom evolucijom tijekom 20. stoljeća nastali su različiti žanrovi i podžanrovi jazza, no jednako tako je utjecao na razvoj drugih glazbenih stilova kao što je npr. danas popularni hip-hop. Izgleda...

Svaki put kad se prisjetimo mladosti nametne nam se bolno pitanje o nemilom tijeku vremena i prolaznosti života. Gledajući s poveće distance doista je nevjerojatno kako vrijeme leti, a još je nevjerojatnije kakve promjene sa sobom donosi. Nije riječ samo o tehnološkom napretku, jer on i ne bi bio tako sveobuhvatan i utjecajan da ga u stopu ne prate previranja u načinu života, zabave, običaja, mode, glazbe, svjetonazora... Stoga se...

Čudna stvar u vezi ljubavi je, da iako je doživljavamo na duboko osoban i naizgled instinktivan način, ona ima povijest. Drugim riječima, ljudi tijekom prošlosti nisu prakticirali i shvaćali ljubav na nama danas uobičajen način, pa je stoga ona i svojevrsni kulturni produkt. Rekli bismo da ima svoju evoluciju, koja čini se još uvijek traje. Možda smo zapravo tek u ranim fazama njezine povijesti, jer još uvijek učimo kako bismo mogli biti uspješniji u ljubavi. Da je među ostalim, uvjetovana i kulturom svjedoči sljedećih...

Nakon pune tri godine građevinskih radova, osmišljavanja i opremanja novih muzejskih postava, 9. srpnja 2021. godine otvorena je potpuno obnovljena fortifikacija Staroga grada Zrinskih u Čakovcu. U kulturno-povijesnom smislu, za Međimurje je to bio događaj desetljeća, a nacionalni mediji proglasili su ga značajnim i u hrvatskim okvirima. Naraštaji koji dolaze morat...

Muzejska djelatnost na području Republike Hrvatske provodi se u okviru Zakona o muzejima te osim nabave, istraživanja, stručne i znanstvene obrade muzejske građe obuhvaća i njezinu trajnu zaštitu. Muzejska građa i muzejska dokumentacija štite se kao kulturno dobro, stoga su muzeji dužni čuvati iste u odgovarajućim uvjetima i štiti ih u skladu sa zakonskim propisima o zaštiti i...

Ideja o postojanju „više” rase ili „čiste” populacije predaka Europljana, inspirirala je pobornike nacizma, hranila bijeli rasizam, a posljednjih godina i potaknula strahove o utjecaju imigranata. Tko su zapravo Europljani i odakle su došli otkrivaju nam suvremene znanstvene spoznaje te upućuju na činjenicu da je kontinent još od ledenoga doba bio tzv. melting pot, a da su današnji stanovnici Europe mješavina različitih prastarih krvnih loza koje potječu iz Afrike...

Pogledajte priloženu fotografiju: krave, kola, kotači, jaram, rudo, užad... Na prvi pogled, što se o tome ima puno reći? Ali, polako. Podsmješljivo odmahnuti rukom bilo bi ishitreno, jer iako je za suvremenost priprosto, ovo prijevozno sredstvo ima tisućljetnu povijest, kudikamo bogatiju od svih današnjih limenih "zaprega". Stoga bismo se pred tim zadivljujućim djelom ljudske mašte i kreativnosti trebali s rešpektom nakloniti...

Otkad je postao svjestan svoje ranjivosti i smrtnosti, čovjek traži odgovore na vječne životne tajne i razvija religijska vjerovanja koja nude objašnjenja misterija ljudskoga života te prirodnoga svijeta i svemira. Ta su vjerovanja ujedno određivala vrijednost i mjesto čovjeka u svijetu te ga poučavala dobrom odnosu s ljudima i prirodom, što je umnogome oblikovalo njegovu...

Kako na poziv građana muzealci izlaze na teren pregledati stare predmete koje ljudi čuvaju po kućama, tavanima i škednjima, a koji bi eventualno mogli završiti u muzeju kao atrefakt mjesta i vremena, tako smo prošli tjedan posjetili i poznatog zaljubljenika u starine, gospodina Petra Horvata iz Cirkovljana. Njegova impozantna zbirka etnografskih predmeta i čitav grunt s originalnim kukuružnjakom, veštetom i škednjom...

Suvremena filmska industrija, poglavito ona hollywoodske provenijencije, nerijetko idealizira prošlost, a gotovo u pravilu i njezine "velikane". Tako stječemo, pojednostavljeno rečeno, pogrešan dojam o povijesnim ličnostima lišenih svih ljudskih, tjelesnih i duhovnih slabosti. U poznatoj svjetskoj uspješnici, filmu Aleksandar Veliki iz 2004. godine, makedonski vladar prikazan je kao simpatičan, živahan mladić s genijalnim osjećajem za...

Muzej Međimurja Čakovec smješten je u Starome gradu Čakovcu, gotovo u samome gradskom središtu, u prostorima u kojima je gotovo 150 godina stolovala najpoznatija i najslavnija hrvatska aristokratska dinastija Zrinskih. Ova priča govori o usponu i padu najzaslužnije i najpoznatije hrvatske plemićke obitelji koja je gotovo 150 godina stolovala u Čakovcu. Priča počinje prvim...

Iako je do nedavno bila gotovo pa neupitna činjenica da muzeje čini mjesto i vezanost uz lokaciju, uslijed epidemije koronavirusom razotkrili smo ono što se već dugo i neizbježno pomaljalo ispod vela računalnih zaslona. Bujica neotkrivenih slika i podataka dočekala je da virtualni zaslon spadne poput prašnjavog tabletića na prastarom debelom tv prijemniku koji je gravitacijskom silom neizbježnosti promjena popustio, skliznuo i...

Jedan od rijetkih domaćih pisaca 18. stoljeća, Josip Bedeković iz reda pavlina, u svome poznatom monumentalnom književnom djelu iz 1752. godine „Natale solum magni ecclesiae doctoris sancti Hieronymi“ spominje da su Međimurje jaki potresi pogodili 1589., 1679. i 1738. godine. Kako piše, osim spomenutih potresa, Međimurje su češće pogađale poplave rijeka Drave i Mure i drugih...

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća u Međimurju se događa proces kontinuiranog bilježenja narodnih pjesama i drugih tradicijskih izričaja. U tom je procesu jednu od najznačajnijih uloga odigrao Florijan Andrašec čija se 131. obljetnica rođenja navršava ovih dana. Andrašec je rođen 28. travnja 1888. godine u Dekanovcu, po ocu Matiji i majci Tereziji, r. Krznar...

Jednoglasno žensko pjevanje u prirodnom registru bez instrumentalne pratnje je najstariji sačuvani oblik pjevanja u Međimurju. Obično ga nazivamo popevkom, a pod tim je nazivom ovaj kulturni fenomen zaštićen kao nematerijalno dobro pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske. Na ovaj iznimno vrijedan segment međimurske tradicijske baštine pozornost su skrenuli sakupljači narodne baštine u drugoj polovici 19...

Jednoglasno žensko pjevanje u prirodnom registru bez instrumentalne pratnje je najstariji sačuvani oblik pjevanja u Međimurju. Obično ga nazivamo popevkom, a pod tim je nazivom ovaj kulturni fenomen zaštićen kao nematerijalno dobro pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske. Na ovaj iznimno vrijedan segment međimurske tradicijske baštine pozornost su skrenuli sakupljači narodne baštine u drugoj polovici 19...

Pavlinski samostan u današnjem selu Šenkovec ukinut je 20. ožujka 1786. godine dekretom kralja Josipa II. Postupak preuzimanja imovine trajao je do 10. kolovoza iste godine, o čemu nam svjedoči u cijelosti očuvan zapisnik s točnim redosljedom i načinom preuzimanja posjeda te pokretne i nepokretne imovine. Komisiju za preuzimanje posjeda vodio je kraljevski komesar Ignacije...

U listu Muraköz od 18. ožujka 1894. objavljena je vijest da je 15. ožujka u pučkoj školi održana konstituirajuća sjednica Društva za uljepšavanje (mađ. Szépitő Egyeület) s ciljem uređenja Čakovca. Privremeno je vodstvo izabrano između ljudi koji su prisustvovali na ovom sastanku te je dogovoreno da će Društvo urediti svoja pravila i organizaciju na sljedećem...

Godine 1719. ugarsko-hrvatski kralj Karlo III. poklonio je Međimurje češkom grofu Mihaelu Ivanu III. Althanu, koji je 12. veljače 1720. godine službeno preuzeo nove posjede. Iste je godine pretpostavlja se u svrhu službenog uvođenja Althana u njihov posjed, napravljen izvještaj ili opis stanja međimurskog vlastelinstva i Staroga grada. Opis zatečenog stanja napravio je Stjepan Jesenski,...

Ovih se dana navršava 128 obljetnica rođenja jednog od najpoznatijih stanovnika Međimurja – Vinka Žganca. Žganec je rođen 22. siječnja 1890. godine u Vratišincu u kojem polazi osnovnu školu. Školovanje nastavlja u Varaždinu i Zagrebu gdje je završio teološki, a zatim i pravni fakultet. Po završetku fakulteta službovao je kao svećenik u Dekanovcu gdje je...

Sporazumom potpisanim 15. siječnja 1688. Jelena Zrinski predala je nakon dvogodišnje opsade glavnom zapovjedniku Gornje Ugarske grofu Antoniu Carafi tvrđavu Munkács. Ova se sposobna, odlučna i brižna žena borila za svoju obitelj, ali zahvaljujući svojoj diplomatskoj aktivnosti skrenula je i pozornost međunarodne političke javnosti za ugarsko pitanje. Europa se zgrožavala i brinula, prosvjedovala i oduševljavala...

Čini se da svaka generacija, ili barem svaka druga, ima svoj veliki rat na koji se onda poziva još određeno vrijeme, rat koji kreira buduću politiku društva i rat koji formira kolektivno mišljenje. U moderno vrijeme, dok sukob i ratovanje ipak nije svakodnevica stanovništva zapadne civilizacije, takav dugotrajni odraz je i razumljiv, međutim, zanimljivo je...

Ovog se vikenda u jednom od najstarijih, ali i najljepših mjesta u Međimurju, Štrigovi, održavaju Štrigovske noći, već tradicionalna manifestacija ispunjena brojnim kulturnim i društvenim događanjima, pa ćemo se i mi osvrnuti na najvažniju tradiciju vezanu uz ovo predivno međimursko mjesto – tradiciju o rodnom kraju sv. Jeronima. Za ovog izuzetno važnog kršćanskog svecu znamo...

Bliži se vrijeme godišnjih odmora i mnogi od nas će putovati! Neki tek do obližnjih toplica, neki će posjetiti divnu hrvatsku obalu, a neki će se odvažiti i putovati i na drugi kraj svijeta. Bilo kako bilo, moderni čovjek njeguje kulturu putovanja i putovanja su postala sastavni dio svakodnevice svih nas. Međutim, je li tome...

Dana 11. svibnja 1896. u Čakovcu je rođen najznačajniji međimurski skladatelj i glazbeni pedagog Josip Štolcer. Talent je naslijedio od svog oca pekara koji ga je naučio čitati note te svirati na najstarijem instrumentu – citri. Završivši studij u Budimpešti i Pragu, kratko vrijeme je predavao na Kraljevskoj muzičkoj akademiji u Zagrebu dok je veći...

Nakon što je Sigismund Luksemburški na Krvavom saboru križevačkom pobio predstavnike obitelji Lacković, posjed Međimurja pravno gledano pao je u njegove ruke. Dugo je međimurska historiografija zabunom kao sljedeće vlasteline navodila Kaniške, međutim, oni su dobili tek posjede Stjepana Lackovića od Simontornye, istoimenog nećaka međimurskog Lackovića. Dva mjeseca nakon što je nagradio Kaniške posjedima Stjepana...

Prošli je put objašnjeno kako su Šubići zahvaljujući spretnoj politici, ali i nestabilnosti na ugarskom prijestolju, svojem rodu osigurali priličnu autonomiju, a sada ćemo saznati i kako je pokušaj stjecanja krune na koncu i prošao. Nakon što je knez Pavao Šubić osigurao sinu Mladenu II. prilično čvrstu vlast nad cijelom Hrvatskom, Bosnom, Humom i dalmatinskim gradovima,...

Dani Međimurske županije i ove će godine biti uvelike obilježeni Zrinskima i Frankopanima, točnije, tragičnom sudbinom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te njihovim pogubljenjem u Bečkom Novom Mjestu. U Muzeju Međimurja Čakovec je i trenutno aktualna izložba o Nikoli Šubiću Zrinskom i bitki kod Sigeta,kroz koju posjetitelj može biti...

Položaj žene i brakovi kroz povijest tema su radova brojnih povjesničara i povjesničarki još od druge polovice 20. stoljeća. Iako su razne oblike ravnopravnosti, pa tako i onaj glede statusa u braku, žene ostvarile tek kroz 20. stoljeće, njihov položaj kroz povijest nije moguće sagledavati isključivo kao podređeni. Ljudski odnosi su uvijek, baš kao i...

Žena je na prijelazu stoljeća bila vrlo angažirana u socijalnom aspektu i bila je zadužena za podizanje društvenog ugleda supružnika. Već kao mlade djevojke primale su poduku u likovnim, glazbenim i književnim umjetnostima te učile strane jezike. Žene nisu radile, niti se to od njih očekivalo, već su vodile kuću i pratile suvremene trendove –...

Kako smo ovaj tjedan imali prilike posjetiti predivno obnovljeni Stari grad Đurđevac, nismo mogli ne uočiti da se u atriju nalazi i vrlo zanimljiv grb! Na vanjskim rubovima grba nalazi se pleter od krušaka, trešanja, oraha, šljiva i lišća, dok u središtu vidimo biskupsku kapu i – današnji grb grada Čakovca! Ispod samog grba nalazi...

Pisali smo već ponešto o propagandnoj borbi za Međimurje koja je vođena između mađarske i hrvatske struje kroz čitavo 19. stoljeće, kao i prvu četvrtinu 20. te navodili primjere iz politički mađarskih novina Muraköz. Poznato je također da je ban Josip Jelačić godine 1848. teritorij Međimurja pripojio Hrvatskoj, međutim, isto je tako upravo u ožujku...

27.veljače 1397. na „krvavom“ je saboru u Križevcima ubijen Stjepan Lacković, prvi velikaš srednjovjekovnog Ugarskog Kraljevstva koji je uz ime s ponosom nosio naziv „Čakovečki“. Taj je trenutak i u hrvatskoj povijesti vrlo značajan, pa razmotrimo kako se Stjepan našao u takvoj situaciji. On je u drugoj polovici 14. stoljeća jedna od ključnih političkih i vojnih...

Godine 1909. Muraköz, odnosno Medjimurje, proslavilo je 25. obljetnicu izlaženja i taj je jubilej proslavljen prikladnim tekstom. U njemu potpisani autor, Margitai Jožef, samo nastavlja propagandni rat za Međimurje, rat koji su Hrvatska i Mađarska vodile i dobar dio 19. stoljeća i koji ćemo, ulazeći u godinu velikih međimurskih obljetnica (1848. i 1918.), posebno popratiti...

Osim što su hladne zime predstavljale opasnost za samo zdravlje ljudi, one su prouzročile i brojne druge, današnjem čovjeku već pomalo i neshvatljive probleme. Jedan od tih je i održavanje životinja na toplom. Savjetuje tako Muraköz seoske gazde da provjetravaju svoje gospodarske objekte. Vele da „največ gazdov nevupa v zimi štalna vrata odpreti, ar misli,...

Posljednjih smo godina svjedoci ubrzanog iseljavanja mladog stanovništva, kako Međimurja, tako i čitave Hrvatske. Bilo da je riječ o privremenoj ili stalnoj promjeni mjesta boravišta, čini se da je prilika za boljom zaradom u zapadnim zemljama problem na koji Republika Hrvatska u ovom trenutku nema odgovora, pa tako zapravo ne možemo ni znati kakav će...

Kada se temperature spuste deset ili petnaest stupnjeva ispod nule, te se odluče tamo zadržati danima, obično se to reflektira i na zdravlje ljudi, pa nije rijetkost da mnogi te dane provedu u krevetu, mjereći temperaturu, ispijajući čajeve i boreći se protiv prehlade, viroze ili gripe raznim farmaceutskim oružjima. Osim neugodnosti, težih posljedica srećom uglavnom...

U svibnju davne 1884. godine počeo je izlaziti Muraköz, mađarske dvojezične novine za međimurski puk. Osim što im je zadatak bio politički utjecati na stanovništvo Međimurja, one su donosile i vrlo korisne gospodarske savjete, prenosile razne probleme Međimuraca i danas nam daju jedinstven uvid u svakodnevni život. Tako su ovo vrijeme godine, u siječnju davne...

Građanski salon ili lijepi salon, kako je mu je bio uvriježen naziv u 19. i prvoj polovici 20. stoljeća, bio je najreprezentativniji dio kuće i obično je stajao uz blagovaonicu. Ovo su bile najljepše uređene prostorije u kući s namještajem uvoženim iz Austrije ili Mađarske. Bio je namijenjen primanju gostiju jer prema standardnim društvenim pravilima...

Potaknuta ljetnim vremenom i onim dobom u godini kada su godišnji odmori uzeli maha, a čakovečke terase kafića su pune od jutra do mraka, odlučila sam napraviti usporedbu i prikazati koja su to mjesta u gradu Čakovcu slovila kao najpoznatije kavane, gostione i restorani prije nekih stotinjak godina te gdje i kako su se zabavljali...

Josip Štolcer rođen je u Čakovcu 1896. godine u pekarskoj obitelji, od oca Josipa i majke Julijane. Na mjestu Štolcerove kuće i obiteljske pekare, preko puta I. Osnovne škole u Čakovcu i danas se nalazi pekara. Mali dečec Pepo, kako su ga od milja zvali, pokazivao je vrlo rano glazbeni talent, koji je naslijedio od...

Dio gradske vizure Čakovca osim prometnica, arhitekture i hortikulture čine i javne skulpture. Smatramo ih sastavnim i oblikovnim faktorom u kreiranju kulturnog urbanog prostora grada. Takva praksa nije kreacija suvremenog doba, razne javne plastike krasile su pročelja javnih zgrada i gradske trgove i u prošlosti. To su bili mahom prikazi raznih svetaca zaštitnika za koje...

Barokna slika Alegorija je preslik zidne freske koja je uljepšavala strop grandioznog ulaznog baroknog stubišta palače čakovečkog Starog grada na SZ uglu dvorca. Stubište su izgradili grofovi Althan u prvoj polovici 18. stoljeća, no ono je porušeno oko 1855. godine prilikom preuređenja dvorca u prostorije industrijskog kompleksa šećerane grofa Eugena Feštetića. Vjerovalo se da je...

"Međimurska popevka sastoji se od stihova koji se pjevaju na melodiju (vižu), oblikujući pjesmu (pesem). Ispjevana je tonskim nizovima s elementima pentatonike i/ili starocrkvenim modusima (najčešće dorskom i eolskom). Uži melodijski opseg, češći u starijim plesnim napjevima, slijed tonova u nizu i ujednačen ritam obilježavaju starije napjeve. Njezinim daljnjim razvojem promjenjivost, asimetričnost i polimetričnost glavne...

"Nositelji štrigovske skupine govora njegovi su stanovnici. Oni su i njegovi čuvari koliko je to moguće, ali zbog utjecaja medija i globalizacije postaju sve ugroženiji, dok se njihove bilježite značajke gube, pogotovo jer je riječ o rubnim prostorima, ali i s obzirom na blizinu susjednih slovenskih govora", piše dr. sc. Virč u obrazloženju prijedloga zaštite...

Iako je u hrvatskom narodu vrlo popularna ljubavna priča o bolnom rastanku Katarine i Petra Zrinskog čijom tragedijom završava sjajno dvostoljetno stolovanje uspješne i popularne obitelji Zrinski u Međimurju, postoji još jedan, ne toliko razvikan, povijesni međimurski ljubavni par. Legenda pamti tragičnu ljubavnu priču viteza Nikole Malakocija i njegove zaručnice Izabele Petroci. Plemić Nikola Malakoci...

U novom broju muzejskog časopisa Glas Gradskog muzeja Karlovac za 2015. godinu (izlazi jednom godišnje u prosincu) glavne urednice Sandra Kočevar i Višnja Lasić istaknule su središnju temu „Značaj i uloga stručnih i upravnih vijeća u razvojnoj politici muzeja“. Uspješno oblikovane korice časopisa ilustriraju središnju temu kao odraz društvene stvarnosti, a rad su akademskog slikara...

Tijekom povijesti osim učestalih ratova koji su bili primarni razlog umiranja stanovništva, na drugo mjesto zasjela je pošast zvana kuga ili crna smrt. Niti Međimurje nije bilo izuzeto od velikih epidemija takozvane crne smrti, te je u tri navrata došlo do pojava većih smrtonosnih epidemija ove bolesti. U razdoblju između 1553. – 1555. godine pomrla...

Međimurski stolnoteniski savez proslavio je 4. prosinca 2015. 90. obljetnicu utemeljenja stolnoteniske sekcije Čakovečkog športskog kluba (ČŠK). Stolni tenis potječe iz Engleske iz sredine XIX. stoljeća. Kada se zbog vremena nije moglo igrati na otvorenom, tenis se počeo igrati u zatvorenim prostorima, u početku na stolu s teniskim reketima. Početkom XX. stoljeća ovaj se sport...

UNESCO je 2003. godine usvojio Konvenciju o očuvanju nematerijalne kulturne baštine koja je na snagu stupila 2006. godine. Godinu dana ranije, 2005., Republika Hrvatska ratificirala je tu konvenciju i danas je najuspješnija država u Europi po broju upisanih natuknica – njih čak 15. prije upisa na UNESCO-vu listu, kulturno dobro mora biti upisano na nacionalnu listu...

Obitelj Zrinski potječe od ogranka hrvatskog plemićkog roda Bribirski poteklog od loze Šubića iz Lučke županije odnosno šireg zadarskog zaleđa. Rod Šubića doživljava svoj uspon u XI. st. zaposjedanjem časti bribirskog župana, a sredinom XII. st. svoju su moć proširili na gotovo cijelu Hrvatsku, Dalmaciju, Bosnu i Hum te su dobili nasljedni banski položaj. Na...

Vrijeme poklada, odnosno fašnik značajan je u godišnjem ciklusu narodnih običaja, a u tom su vremenu prije korizme ljudi pokušavali otjerati zimu te prizvati buđenje prirode i dolazak proljeća. Poklade nikad ne dolaze u isto vrijeme u godini, već mogu biti u razdoblju od veljače do ožujka, a zavisi o prvom punom mjesecu u godini...

Međimurje svojim smještajem pripada panonskom etnografskom području, ali je svojim graničnim položajem bilo izloženo različitim utjecajima susjeda sa zapadne i istočne strane. Ti su utjecaji vidljivi na različitim oblicima tradicijskog života pa se očituju i na pojedinim varijantama narodne nošnje. Zbirka narodnih nošnji i uporabnog tekstila sadrži najveći broj predmeta unutar Etnografskog odjela Muzeja Međimurja...

Prošećete li atrijem palače Staroga grada i poželite razgledati muzejski lapidarij, uz brojne vrijedne kamene spomenike moći ćete vidjeti i najstariji pronađeni pisani izvor u Međimurju – rimsku nadgrobnu ploču ili stelu iz 2. stoljeća. Navodno je pronađena prilikom rekonstrukcije čakovečkoga Staroga grada u 16. stoljeću, te je istom prilikom ugrađena u jedan od zidova...

Kompleks nekadašnjeg pavlinskog samostana Svete Jelene kraj Šenkovca jedan je od međimurskih najvrjednijih kulturnih dobra i arheološki lokalitet o kojem brine Muzej Međimurja. Do ukinuća reda Pavlina ediktom austrijskog cara Josipa II. 1781. pavlinski samostani bili su središta znanosti i umjetnosti te se osobito isticala pavlinska slikarska škola čiji su izvježbani majstori oslikavali i opremali...

Muzej Međimurja u svom fundusu pohranjuje umjetnički izrađeno bakreno posuđe čakovečkih i varaždinskih kotlara iz druge polovice 19. stoljeća. Među raznovrsnim oblicima svojom posebnošću se ističu: kalup za hladetinu u obliku odojka, kalupi za sir od dunje, drhtalice i želee u obliku jastoga, riba i školjki te takozvani gugelhupf (kougelhupf) kalupi za biskvit koji se...

U prijelaznim godinama kraja 19. i početka 20. stoljeća Čakovec se snažno afirmira kao kulturno, političko i gospodarsko središte Međimurja. U tim godinama bilježimo začetke moderne industrije s dalekosežnim pozitivnim posljedicama u daljnjem razvitku tekstilne, prehrambene i građevinske industrijske grane velikih razmjera. Iz prvotne bojadisaonice platna tvrtke Samuel Neumann nasljednici osnovane 1874. godine razvit će...

Svatko tko je prošetao atrijem Staroga grada zasigurno je primijetio kamena poprsja izložena u trjemovima palače Zrinskih. Riječ je o nizu portreta koji predstavljaju hrvatske i mađarske političke, gospodarske i crkvene velikodostojnike iz druge polovice XVII. stoljeća kada su Starim gradom upravljala braća Nikola VII. i Petar IV. Zrinski. Među portretiranima nalaze se dvojica Zrinskih,...

Unutar Zbirke industrijskih predmeta i metala u Muzeju Međimurja postoji manji fond predmeta vezan uz djecu i djetinjstvo. Radi se o ručno rađenim dječjim igračkama s početka dvadesetog stoljeća kao što su rana verzija plišanog medvjedića, drveni vlakić ili lutka s drvenim malim kolicima. Interesantan je kuhinjski set s peći za djevojčice koji je minijaturna...

Godišnji plan rada kustosa Arheološkog odjela Muzeja svake godine obuhvaća rekognosciranje ili arheološki pregled terena i anketiranje stanovništva s ciljem utvrđivanja mogućih novih nalazišta. Tako je ove godine muzejski arheolog propješačio jedanaest kilometara dugu trasu kojom je pred oko 2000 godina prolazila cesta i povezivala Rim preko Ljubljane i Ptuja sa dunavskim limesom. Tijekom pregleda...

Kada je Stjepan Jurak 2000. godine u Donjem Vidovcu na mjesnom groblju kopao grobnu jamu, nije ni slutio kako će pronaći arheološki nalaz neprocjenjive vrijednosti. Kada je na dubini od 180 centimetara udario u metalni predmet, posumnjao je da se radi o eksplozivnoj napravi, obzirom da je na istome mjestu 13 godina prije pronađena protutenkovska...

Da je u proljeće 1977. godine prilikom oranja njive u blizini starog korita rijeke Mure, na predjelu Muršćak, pronašao Jezušeka, ispričao je tadašnjem kustosu Arheološkog odjela Josipu Vidoviću, jedan mještanin Goričana. Iako je nalaz u prvi mah smatran uobičajenim, nakon ugodnog iznenađenja arheologa, ispostavilo se da je Jezušek član panteona jedne mnogo starije – rimske...

Na uglu sjeverozapadnog i nekadašnjeg jugozapadnog zida tvrđave Staroga grada Čakovca nalazi se tzv. zapadni bastion ili ugaona kula koja je obrambenom vatrom pokrivala susjedne bastione i bedeme i time olakšavala aktivnu obranu utvrde. Gradnja ovakve vrste obrambene arhitekture započinje razvojem topništva u 16. stoljeću, kada su doseg i razorna snaga topovskih zrna učinili sustav...

Već su prve sedentarne civilizacije Sumera, Mezopotamije, Egipta i Kine promatrale prirodu oko sebe i zvijezde na nebu kako bi predvidjele vremenske prilike. Predviđanje dobrog, a još više lošeg vremena bilo je izuzetno bitno za uzgoj poljoprivrednih proizvoda o kojima je cijela zajednica ovisila. Prvi sistematični prikaz takvih promatranja u obliku kalendara uobličio je Grk...

Najpoznatiji svetac koji ima svoj blagdan u studenom je sveti Martin, tourški biskup iz 4. stoljeća. Koliko je značajan njegov kult, govori i činjenica da se u mnogim hrvatskim krajevima pojavjuje starinski naziv martinšćak za mjesec studeni te babje ili martinjsko ljeto za razdoblja lijepa i ugodna vremena u tipično kišnoj jeseni. Svetac kojeg prate...

Etnografski odjel Muzeja Međimurja u Čakovcu u zbirki seoskog kućanstva čuva devet keramičkih oslikanih tanjura koje je izradio Mijo Horvat, poznati čakovečki lončar. Mijo Horvat rođen je 1883. godine u lončarskoj obitelji; njegov otac Pavao imao je lončarski obrt. Mladi Mijo osnovnu je naobrazbu stekao u Čakovcu, a u Užogradu, današnjoj Ukrajini, pohađao je Keramičku...

Razvoj licitarskog zanata u Međimurju počinje u 16. stoljeću kada svoje proizvode po sajmovima i proštenjima počinju prodavati licitari iz Austrije i Njemačke. U početku su međimurski licitari odlazili u zanatske škole u Austriji, posebno Graz, a kasnije su izučeni licitari svoje znanje prenosili budućim lokalnim majstorima. Kolači spravljeni od meda najpoznatiji su proizvodi na...

"Građevine, predmeti i likovna djela podložna su slučajnoj destrukciji ako nisu prisutna i registrirana u svijesti pojedinca ili grupe kao spomenici." Riječi su to dr. Radovana Ivančevića, jednog od naših hrvatskih najpoznatijih i najplodnijih povjesničara umjetnosti, nekadašnjeg profesora Filozofskog fakulteta u Zagrebu i čovjeka čijom je zaslugom šibenska katedrala sv. Jakova uvrštena na UNESCO-v popis...

Fundus Zbirke umjetnika Međimurja obogaćen je 2014. s 15 djela akademskog kipara Josipa Grgevčića. Umjetnik nam je darovao gipsane portrete istaknutih Međimuraca poput dr. Ivana Novaka, dr. Zvonimira Bartolića, glumca Ive Šubića, kao i svojih poznanika ili prijatelja. Među darovanim skulpturama nekoliko ih je od drva i kamena s tematikom iz svijeta flore i faune....